Vjesnik: 12. 09. 2000.

Što mogu parlamenti u provedbi Pakta i jačanju eurointegracija

ZAGREB, 11. rujna - Parlamentarni summit Pakta o stabilnosti od 11. do 13. rujna ugostit će u Zagrebu 45 predsjednika parlamenata, odnosno parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija. To je dosad najveći međunarodni skup organiziran u Hrvatskoj od stjecanja državne nezavisnosti. Parlamentarni predstavnici zemalja i organizacija sudionica Pakta, njih više od 150, u Zagreb pristižu od ponedjeljka poslijepodne, a među prvima Bodo Hombach, posebni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Odmah nakon dolaska u Zagreb, Hombach se sastaje s hrvatskim dužnosnicima. Predviđen je razgovor sa zamjenicom ministra vanjskih poslova Vesnom Cvjetković-Kurelec i s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, a zatim s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem te predsjednikom Republike Stipom Mesićem. U ponedjeljak se u Hrvatskome državnome saboru dovršavao završni dokument zagrebačkoga summita, tzv. Zagrebačka deklaracija. Regionalna stabilnost, ekonomske i političke reforme te uključivanje jugoistočne Europe u euroatlantske integracije glavne su točke istaknute u Deklaraciji. Radni dio parlamentarnoga summita Pakta započinje u utorak prijepodne svečanim slovom domaćina skupa Zlatka Tomčića. Zagrebački summit organiziran je 14 mjeseci nakon utemeljiteljskoga summita Pakta o stabilnosti, održanog u Sarajevu. Pakt o stabilnosti djeluje pod pokroviteljstvom OESS-a i EU-a, a pokrenuli su ga svjetski državnici na čelu s američkom predjsneikom Billom Clintonom, kako bi se potpomogao proces stabiliziranja i demokratskih reformi u jugoistočnoj Europi. Na prijedlog Sjedinjenih Država, u sklopu Pakta pokrenuta je i Antikorupcijska inicijativa u jugoistočnoj Europi za koju je izrađen plan djelovanja. Na konferenciji Pakta u ožujku u Bruxellesu dogovoreno je financiranje niza projekata tzv. brze provedbe. Europska investicijska banka, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj među glavnim su financijerima tih projekata.

Vinka Drezga