Vjesnik: 04. 10. 2000.

Hrvatska po stranim ulaganjima zaostaje za većinom tranzicijskih zemalja

Prema izvješću UNCTAD-a, Hrvatska tek treba privući veće iznose stranog kapitala i iskoristiti svoje potencijale/U razdoblju od 1993. do kraja lipnja 2000. u Hrvatsku je ušlo ukupno 4,277 milijardi dolara/Podaci UNCTAD-a i HNB-a potvrđuju trend prema kojem je lani došlo do osjetnog povećanja izravnih stranih ulaganja u našu zemlju, što je nastavljeno i ove godine/Sandor Sipos, predstavnik Svjetske banke, iznio je da Mađari 40 posto BDP-a duguju stranim ulaganjima. Kako je rekao, ta je zemlja počela ubrzano napredovati kad je 1995. drastično skresala javnu potrošnju, beskompromisno pokrenula bolan postupak stečaja čak 80 tisuća tvrtki, a u nekim je godinama stanje bilo gore nego u Hrvatskoj usred rata

ZAGREB, 3. listopada - Svjetsko investicijsko izvješće konferencije UN-a za trgovinu i razvitak (UNCTAD) objavljeno u utorak istodobno u zemljama članicama te udruge samo je i službeno potvrdilo da Hrvatska tek treba privući veće iznose stranog kapitala i iskoristiti svoje potencijale. U proteklih desetak godina u tome je zaostala za većinom tranzicijskih zemalja. Podaci UNCTAD-a i Hrvatske narodne banke ponešto se razlikuju, ali potvrđuju trend prema kojem je lani došlo do osjetnog povećanja izravnih stranih ulaganja u našu zemlju, a taj je trend nastavljen i u šest ovogodišnjih mjeseci. Prema podacima koje je upravo objavio UNCTAD, u Hrvatsku je u 1990. godini ušlo 1,382 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja (HNB: 1,407 milijardi), a godinu dana ranije ta su ulaganja iznosila 893 milijuna dolara. Inače, u razdoblju od 1993. godine do kraja lipnja 2000. godine u Hrvatsku je ušlo ukupno 4,277 milijardi dolara. Od toga na izravne strane investicije, prema podacima HNB-a, koji se i dalje upotpunjuju, na prvih šest mjeseci ove godine otpada 582,2 milijuna dolara.

- Uključujući vlasnička ulaganja tj. preuzimanja, zadržane zarade zbog reinvestiranja te dužničke odnose, u Hrvatsku je lani najviše uložila Njemačka (918,7 milijuna dolara ili 65 posto svih ulaganja), zatim slijede Austrija (157,7 milijuna dolara), SAD (151,8 milijun dolara), Nizozemska (64,8 milijuna dolara), i Europska banka za obnovu i razvoj (31 milijun dolara) - iznio je Igor Jemrić, direktor Direkcije za statistiku HNB-a na konferenciji za novinare upriličenoj u Ministarstvu gospodarstva u povodu službene objave UNCAD-ovih podataka.

Od 1993. godine na ovamo najviše je uloženog novca, više od 63 posto ili 2,7 milijardi dolara, u Hrvatsku stiglo iz zemalja Europske unije, iz ostalih razvijenih zemalja 31 posto ili 1,32 milijarde dolara itd. Takav je opći trend zabilježen i u ovoj godini. Promatrano po djelatnostima, kad je riječ o izravnim vlasničkim ulaganjima u Hrvatsku u 1999. godini, na ulaganje u Telekomunikacije otpada 73 posto ili 882,5 milijuna dolara, na investicije u novčarsko posredovanje (kupnja banaka ili udjela u njima) oko 6,43 posto ili 77,8 milijuna dolara, a na farmaceutiku 3,91 posto ili 47,3 milijuna dolara.

Govoreći o svjetskim kretanjima kapitala u 1999. godini i UNCTAD-ovu izvješću, ovaj put pod sloganom Međunarodna spajanja i preuzimanja poduzeća i razvoj, dr. Branko Vukmir posebno je naglasio kako je lani ukupno uloženo 865 milijardi dolara, 20 posto više nego godinu ranije, a od toga je tek 207 milijardi otišlo u zemlje u razvoju. Tako je ispalo da su najveći svjetski ulagači ujedno i zemlje u koje se najviše slilo stranog kapitala. Hrvatska je, prema statističarima UNCTAD-a, svrstana u europske zemlje koje se tek razvijaju (u toj su grupi Slovenija, BiH, Makedonija i Malta...), a ova statistika otkriva da su zemlje centralne i istočne Europe mogle proći i bolje u lanjskim investicijskim projektima. Naime, u njih je ukupno uloženo tek 20-ak milijardi dolara, od toga najviše, 7,5 milijardi, otpada na Poljsku, 5,1 milijarda na Češku (!), 2,8 milijardi na Rusiju itd., a Mađari su lani privukli 1,9 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja.

Inače, Sandor Sipos, predstavnik Svjetske banke, po nacionalnosti Mađar, iznio je zanimljive usporedbe tranzicijskog razvoja Hrvatske i Mađarske prema kojima naši sjeverni susjedi 40 posto bruto društvenog proizvoda duguju stranim ulaganjima. Kako je rekao, ta je zemlja počela ubrzano napredovati kad je 1995. godine drastično skresala javnu potrošnju, beskompromisno pokrenula bolan postupak stečaja čak 80 tisuća tvrtki, a u nekim je godinama, tvrdi, stanje u toj zemlji bilo gore nego u Hrvatskoj usred ratnih razaranja. Posebno je naglasio i kako je Hrvatska prošlih godina sav ulagački priljev trošila na održavanje postojećih stanja, a Mađarska na porast produktivnosti, koja više godina uzastopce raste u dvoznamenkastim postocima. Plaće zaposlenih, međutim, nisu pratile takav porast produktivnosti, pa je i to jedan od razloga zašto je Mađarska postala jedno od najprivlačnijih mjesta za strana ulaganja, a dosad je u nju uloženo više od 22 milijarde dolara.

Boris Petrović