Slobodna Dalmacija: 21. 10. 2000.

UBRZANA DIPLOMATSKA OFENZIVA UOČI SUMMITA U ZAGREBU

Solana zabrinut zbog pasivnosti Hrvatske

Naša zemlja još uvijek nema sastavljenu pregovaračku ekipu, nije razradila strategiju pregovora, niti se pripremila za parlamentarno usvajanje europskog zakonodavstva - Javier Solana potvrdio svoj dolazak u Zagreb radi dogovora o summitu

Piše: Bruno LOPANDIĆ

Visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana doći će u službeni posjet Zagrebu kako bi s najvišim hrvatskim dužnosnicima dogovorio sve pojedinosti zagrebačkog summita — potvrdio je u petak Slobodnoj njegov ured. Solana ne dolazi samo u Hrvatsku, već obilazi sve zemlje sudionice summita kako bi se precizirali svi detalji razgovora, ali i završnog dokumenta. Prema diplomatskim izvorima, to će ujedno biti i prigoda da se porazgovara o hrvatskim strahovima da će se sva pažnja posvetiti SRJ, s jedne strane, te uvjeravanjima EU-a da svaka zemlja pristupa Uniji individualno, na temelju posebnih sporazuma, skrojenih za svaku zemlju, s druge strane.

Solanin ured već je neslužbeno izrazio zabrinutost što Hrvatska troši energiju na sve osim na kvalitetne pripreme za početak pregovora Hrvatske i EU-a, koji će službeno početi 24. studenoga, na samom summitu. Da podsjetimo, Hrvatska još uvijek nema sastavljenu pregovaračku ekipu, nije razradila strategiju pregovora, niti se pripremila za parlamentarno usvajanje europskog zakonodavstva.

Jedan od najvećih prigovora je, procjenjuje se, nedostatak ekonomske strategije i uvjeta za strana ulaganja. Oko 70 posto tvrtki još uvijek je u državnom vlasništvu, dok se u europskim zemljama, 80 posto kapitala nalazi u privatnim rukama.

Hrvatska je diplomacija razradila i stavila na papir "popis želja", odnosno elemenata koje drže važnim za završni dokument zagrebačkog sastanka. Ti elementi, kako nam je rečeno, usuglašeni su s Makedonijom i BiH. Hrvatska je u tom dokumentu koji je već upućen EU-u ponovno naglasila važnost individualnog pristupa, i to ne samo što se tiče političkih pitanja, već i što se tiče uspostavljanja zone slobodne trgovine.

Hrvatska se diplomacija ne brine o uvjetima za ulazak SRJ u EU integracije, jer te uvjete EU postavlja svima, a uz opće kopenhaške kriterije svaki sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ima specifične uvjete za svaku zemlju. Budući da je dokument usuglašen, sve tri zemlje će inzistirati da se u završni dokument stavi i točka o sukcesiji, kojom će se potvrditi da su sve zemlje bivše Jugoslavije jednakopravne sljednice. Tema sukcesije vjerojatno je jedini razlog dolaska slovenskog izaslanstva u Zagreb, zemlje koja ne spada u ovaj krug zemalja, budući da je daleko uznapredovala u odnosima s EU-om.

Uz suradnju s Haaškim sudom i temu sukcesije, budući da je riječ o usuglašenom dokumentu, BiH će još inzistirati na priznanju suvereniteta BiH od strane SRJ. Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch već je pozvao Koštunicu da prizna BiH. Strani diplomati procjenjuju da, ako se Koštunica odluči na najavljeni "nacionalistički marš" na Trebinje, taj bi posjet mogao postati nepremostivom preprekom BiH sudjelovanja na summitu u Zagrebu. Makedonija će vrlo vjerojatno tražiti priznanje njezine granične crte.

Hrvatska se složila s inicijativom nekih drugih zemalja EU-a da se na summitu donese akcijski plan za suzbijanje organiziranog kriminala, šverca ljudima, oružja, droge, što je uostalom i sastavni dio uvjeta za pregovore s EU-om za pridruživanje i stabilizaciju, a nalazi se pod poglavljem pravnih i policijskih poslova.

Kada Hrvatska završi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što bi se moglo dogoditi prije ljeta sljedeće godine, tada mora službeno aplicirati za punopravno članstvo u EU-u.