Priopćenje za tisak

 

Zagreb, 23.10.2000.

TEMA: USTAVNE PROMJENE

Nisu u pravu ni Račan ni Mesić

Niti predsjednik Vlade Ivica Račan niti predsjednik Republike Stipe Mesić nisu u pravu kada je riječ o najnovijim prijedlozima za promjenu Ustava, niti se obojica drže predizbornih obećanja na temu parlamentarnog sistema Republike Hrvatske.

Parlamentarni sistem jedne države, čiji su parlamentarni zastupnici birani od naroda, podrazumijeva da državni parlament ne može biti raspušten od premijera vlade ili predsjednika države, kao što predlažu Račanovo i Mesićevo povjerenstvo za ustavne promjene. U zapadnim demokracijama državni parlament može biti od parlamentarnih zastupnika raspušten u legislativnom periodu nakon isteka mandata ili ako odluči većina njegovih zastupnika, ili automatski ukoliko se ne izglasa od vlade predloženi državni proračun. U nekim demokratskim državama državni proračun (budget) predlaže parlament, a ne vlada, jer parlament kontrolira vladu a ne obratno. Kod nas bi nositelji izvršne vlasti htjeli moći raspustiti Sabor, dok 160 saborskih zastupnika ne bi moglo raspustiti premijera ili Predsjednika. Predsjednika poput Sabora bira narod te bi ih jedino narod trebao moći raspustiti ili smijeniti na demokratskim i slobodnim višestranačkim izborima.

Tezu da bi predsjednik Republike trebao i dalje biti “poglavar države” isto nije prihvatljiva u demokraciji jer što su onda drugi politički faktori vlasti poput Sabora, Vlade ili Vrhovnog i Ustavnog suda? Premijer Račan govori o parlamentarnoj demokraciji dok bi ovlasti predsjednika Republike “preselio” iz Predsjedničkih dvora u Banske dvore, što predstavlja manevar za obmanu javnosti. Sintagma “državni poglavar” trebao bi se odnositi, kako na Predsjednika, tako i na Sabor, Vladu i Vrhovni i Ustavni sud. Neka novoizabrana ustavotvorna skupština na Markovom trgu u Zagrebu donese novi Ustav za budući hrvatski naraštaj, a ne za Mesića ili Račana, SDP ili HSLS…

Promjenom članka 94. sadašnjeg Ustava otvorila bi se vrata parlamentarnoj demokraciji umjesto predsjedničkoj ili kancelarskoj demokraciji. Čl. 94 govori da predsjednik Republike brine o državnoj vlasti, ne precizirajući o kojoj, tako da se prvi predsjednik Republike Franjo Tuđman miješao u sudbenu i zakonodavnu vlast. Podjelom izvršne vlasti između predsjednika Vlade i predsjednika Republike ostavio bi se polupredsjednički sustav na račun parlamentarnog. Neprihvatljivo je isto tako dosadašnja politička praksa da uvijek Vlada predlaže Saboru zakone koje proglašava Predsjednik, dok ih Sabor samo mehanički usvaja, umjesto da Sabor predlaže, donosi i proglašava zakone.

Goran Jurišić, Ured za odnose s javnošću