Vjesnik: 26. 10. 2000.

Norveški premijer Stoltenberg priznaje da je bio u vezi s KGB-om i ne kaje se

MOSKVA, 25. listopada - Glasnogovornica Ruske obavještajne službe (SVR) Tatjana Samolis odbila je u srijedu prokomentirati najnoviji političko-špijunski skandal koji je planuo u Oslu nakon što su dan prije norveški listovi optužili svojega premijera Jensa Stoltenberga da je svojedobno, kao mladi i uspješni političar, radio za KGB. »Praksa je obavještajnih službi svih država da ne komentiraju, odnosno ne potvrđuju ili opovrgavaju svoje odnose s osobama koje se u javnosti sumnjiče za takvu suradnju ili kontakte«, izjavila je Tatjana Samolis moskovskim novinarima.

Za razliku od Tatjane Samolis, međutim, osumnjičeni norveški premijer Jens Stoltenberg u medijima svoje zemlje potvrdio je kontakte s KGB-om. Bilo je to 1991., kako kaže Stoltenberg, kada je kao mladi suradnik norveške Nacionalne komisije za obranu imao obvezu da stalno kontaktira sa stranim diplomatima u Oslu, a među njima i s ruskim diplomatom Borisom Kirilovim koji je kao razobličeni agent KGB-a iste godine i protjeran iz Norveške. »Ruskome diplomatu Kirilovu, a zapravo agentu KGB-a, koji me je pokušao vrbovati, nisam predao nijednu važnu tajnu informaciju. A o mojim kontaktima s njim znala je tada i naša kontraobavještajna služba«, izjavio je Stoltenberg koji je proljetos postao norveški premijer.

Prema norveškome dnevnom listu Verdens gang i otkrićima televizijske kompanije NRK, sovjetski KGB bacio je oko Jensa Stoltenberga, mladoga člana užega rukovodstva Radničke stranke, još sredinom 80-ih godina. Već je tada rukovodstvo KGB-a procijenilo da ga čeka uspješna karijera i da će postati nova norveška politička zvijezda. Radi njegova vrbovanja u Oslo je potkraj 80-ih godina poslan iskusni agent KGB-a Boris Kirilov koji je kao lažni diplomat radio u sovjetskoj ambasadi. Kirilov je dao Jensu Stoltenbergu i nadimak »Steklov« koji je pronađen u arhivi KGB-a i za kojega su norveški novinari sada utvrdili da se odnosi na predsjednika njihove vlade.

U svakome slučaju, posao vrbovanja perspektivnoga norveškog političara završio je neuspješno za Borisa Kirilova, ali, kako tvrde listovi u Oslu, to se dogodilo zahvaljujući drugome ruskom agentu, Mihailu Butkovu, koji je u Norveškoj radio kao novinar. Butkov je potkraj 1991. prebjegao na Zapad i otkrio mrežu agenata KGB-a u Norveškoj, ali i činjenicu da Kirilov vrbuje člana Nacionalne komisije za obranu, Jensa Stoltenberga. Kirilov i skupina ruskih agenata, koji su kao diplomati radili za KGB, protjerani su tada iz Norveške uz veliku buku, ali se Stoltenbergu nije dogodilo ništa.

Neće mu se dogoditi ni sada: njegov premijerski položaj i uspješna politička karijera nisu ničim ugroženi. Naime, norveške tajne službe sigurnosti potvrdile su u srijedu da je Jens Stoltenberg kontaktirao s agentom KGB-a Borisom Kirilovom uz njihovo znanje. No, iz toga se ničim ne može zaključiti i da je tada mladi političar zaigrao po njihovom zadatku »dvostruku igru« sa sovjetskom obavještajnom službom. Nagađanja mogu ići i dalje, jer je Norveška članica NATO-a, a potkraj 80-ih hladni rat Zapada sa SSSR-om bio je na vrhuncu.

Bogoljub Lacmanović