U prepunoj dvorani koprivničke Gradske vijećnice, 21. listopada, okupilo se članstvo i čelnici HSP-a 1861. iz više gradova i županija, na obilježbi devetogodišnjice stranke osnovane u koprivničkom Domoljubu 5. listopada 1991. godine. Pozdravili su ih predsjednik koprivničkog Ogranka HSP-a 1861. Andrija Kolar i predsjednik Županijskog vijeća Dražen Keleminec. U kraćem govoru Keleminec je istaknuo da su se članovi stranke borili za hrvatsku državu, a 1993. godine nisu odgovarali Tuđmanu i stranku se pokušalo uništiti uz pomoć izdajica u njezinim redovima; ovaj broj danas u vijećnici dokazuje da nisu uspjeli, zaključio je. Od 1993. do 1995. godine stranka kojoj je oduzeto i ime i istupanje u javnosti bila je u ilegali, ali je 1997. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji ostvarila izvanredan uspjeh prešavši u deset općina izborni prag od 5,35 do sedam posto, a u Koprivnici postala parlamentarnom strankom s vijećnikom i članom Poglavarstva. Godine 1997. je HSP 1861. bio odlučujući u odluci da li će koprivnički gradonačelnik biti iz HDZ-a ili HSLS-a; normalno da smo tada dali glas HSLS-u jer nismo kao Đapić željeli podržati HDZ, rekao je Keleminec i dodao kako je, međutim, nakon toga zbog bahatosti HSLS-a i SDP-a nastala tzv. koprivnička kriza. Mi se i dalje borimo za sve Koprivničance, uvijek smo biti uz radnike Izvora, Rapida, Bilokalnika Apatovačke kiselice, Pomke u kojoj su ljudi za 800 kuna radili 16-satno radno vrijeme, i sada, 2000. godine, spremno čekamo izbore za lokalnu samoupravu, a oni koji su govorili za našu stranku da stane u jedan auto, o njoj će se zamisliti sljedeće proljeće, ocijenio je predsjednik Županijskog vijeća HSP-a Dražen Keleminec. On je također izjavio da je HSP 1861. tražila poništenje pretvorbe, da će i dalje biti potpora i adresa zaštite svih obespravljenih, te istaknuo slogan stranke u pravednosti je naša budućnost i naša pobjeda, u znaku kojega je održana obljetničarska večer.

Predsjednik stranke Dobroslav Paraga je podsjetio da se govori o obnovi stranke jer je osnovana 1861. godine povijesno prekinuta 1929. godine uredbom kralja Aleksandra, 1990. godine, kada je obnovljena u Zagrebu, nije više imala živih članova iz toga vremena, a 1993. godine Đapićevom manipulacijom je politički zabranjena. I u Koprivnici i u cijeloj Hrvatskoj, 1991. godine mnogo se članova javljalo u postrojbe HOS-a, čija uloga u razbijanju komunističke Jugoslavije još nije potpuno revalorizirana. Da nije bilo boraca koji su otišli u Vukovar i svijetu pokazali herojsku volju za obranu vlastite države, pitanje je bi li Vatikan i Njemačka priznali Hrvatsku; spriječili smo konfederalizaciju i namjeru podjele Bosne, istaknuo je Paraga i ocijenio da je u događajima poslije toga dočekana na nož službene politike, kako je odmah u početku i cijelo vrijeme govorila o tome kamo Hrvatska treba i kamo ne treba te otvoreno govorila o uništavanju hrvatskog naroda. Na žalost, sve najcrnje prognoze su se ispunile, a nova vlast sada plaća ovih deset godina vladavine HDZ-a na taj način da prihvaća sve što svijet nudi, ocijenio je Paraga. Godine 1993. Paragini pravaši su zabranjeni, a niti 2000. godine ne vraća se ime izvornoj stranci prava, tj. sudski predmet poništenja Đapićeve lažne stranke prava se s Vrhovnog opet vraća na Upravni sud i ne rješava, u čemu vidimo kolebljivost nove vlasti da se obračuna s kriminalom i nefunkcioniranjem pravosuđa, rekao je Paraga. I nastavio: - HDZ je deklarativno govorio o pravnoj državi a iskoristio ju je za vlastito bogaćenje, a koalicijski partneri koji su došli na vlast nisu odlučni u oživotvorenju zakonodavne i izvršne hrvatske države koja bi obračunala s lopovima i omogućila gospodarstvo temeljeno na samorazvoju. Što se tiče međunarodnih odnosa, ništa ne valja potpisivati bez prijevremenih izbora ili referenduma: Hrvatsku treba preobraziti, a ne prodati. Čitava zemlja je opljačkana po zakonu, građani su opljačkani, a nova vlast gubi legitimnost jer neće odlučno uspostaviti pravnu i pravednu državu. Nije revanšizam zatvarati lopove, rekao je Paraga i upitao neće li se morati organizirati narodni ustanak da se makne lopove.

Prvi čovjek HSP-a 1861., također je izjavio da je uz Stjepana Mesića, lvicu Račana, Vesnu Pusić i njezinog brata, novinarku Babić i novinara Butkovića, i on dobio prijetnju ubojstvom od generala Hoppa, da zna tko je autor pisma te da je protiv njega podigao kaznenu prijavu o čemu je izvijestio predsjednika Mesića. Istraga je, kazao mu je Mesić, u tijeku.

I. D.