Vjesnik: 30. 10. 2000.

Mogu li trzavice između SDP-a i HSLS-a srušiti Vladu?

ZAGREB, 29. listopada - Posljednje izjave Mate Arlovića i Joška Kontića, čelnika SDP-a odnosno HSLS-a, stranaka koje čine osovinu Vlade, otvorile su nove spekulacije o krizi u Vladi. »Nastavi li HSLS svoju dosadašnju politiku u odnosu na vladajuću koaliciju, raspisat će se prijevremeni izbori», izjavio je Arlović. Kontić je pak uzvratio da Vlada zahvaljuje svoj opstanak popustljivosti HSLS-a, te najavio kako nije isključeno ni povlačenje HSLS-a u oporbu.

Đurđa Adlešić, potpredsjednica HSLS-a, u nedjelju je rekla Vjesniku kako ta stranka drži da su izbori nepotrebni jer bi na njima uslijedila velika apstinencija birača i izgubilo bi se vrijeme za rješavanje ozbiljnih problema. Adlešić je, međutim, kazala da se HSLS ne boji izbora budu li oni raspisani. Zaključila je da je HSLS malo težak, no pouzdan partner u koaliciji.

Zdravko Tomac, potpredsjednik SDP-a, ističe kako nije riječ ni o kakvom sukobu između SDP-a i HSLS-a, te da ne treba iz svake nesuglasice izvlačiti zaključak o slomu koalicije.

»Arlović ne može raspisivati nove izbore, jer je za to mjerodavan predsjednik Republike«, napominje Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a, koji, isto tako, upozorava da ni Kontić nema pravo tvrditi da Budiša polaže pravo na mjesto predsjednika Sabora.

Do određenog zaoštravanja između SDP-a i HSLS-a došlo je nakon prošlotjedne sjednice saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav kojim predsjedava Arlović. Naime, HSLS-ove zastupnice, na iznenađenje mnogih, ostale su suzdržane prilikom glasovanja o ustavnim promjenama. I proteklih dana bilo je nesuglasja između čelnika SDP-a i HSLS-a. Dovoljno je spomenuti sučeljavanje Đurđe Adlešić i Šime Lučina oko zakona o policiji, kao i Željke Antunović i Hrvoja Vojkovića oko Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije. No, nezadovoljstvo HSLS-a kulminiralo je predloženim ustavnim promjenama u obliku koji je ponudio Arlovićev odbor, a najviše zbog rješenja da bi Vlada mogla raspustiti Sabor praktički bez ograničenja. To otvara mogućnost samovolje Vlade koja bi se, kad god se sjeti mogla riješiti njoj eventualno neposlušnog parlamenta, ocjenjuju u HSLS-u.

Upućeni u zbivanja u vladajućoj koaliciji ističu da su ustavne promjene samo povod izražavanju nezadovoljstva u HSLS-u. Pravi razlog tomu je, kako se može čuti, taj što su premijer Ivica Račan i predsjednik Stjepan Mesić navodno postigli dogovor o ustavnim promjenama, odnosno usuglasili sva donedavno sporna pitanja. Predsjednik Mesić je nakon povratka iz Poljske, u subotu, izrazio zadovoljstvo predloženim ustavnim promjenama, kao i očekivanje da će one biti prihvaćene 8. studenoga u Saboru.

Haeselesovci se sada, čini se, osjećaju povrijeđenima što je postignut »pakt« između Račana i Mesića. Prema nekim izvorima, u HSLS-u navodno imaju dojam da Račanu sada, kad je izgladio odnose s Mesićem, više nisu potrebni i da ih želi »izbaciti« iz Vlade. Analitičari se pitaju nije li najnovija oštra reakcija HSLS-a proizvod tih strahova.

Biljana Bašić