Vjesnik: 03. 11. 2000.

ICG: 75 ratnih zločinaca na slobodi, traži se zabrana rada SDS-a

Međunarodna krizna skupina tvrdi kako postoje dokazi da brojni osumnjičeni i danas održavaju kontakte s Karadžićem i predstavnicima međunarodne zajednice

SARAJEVO, 2. studenoga - Međunarodna krizna skupina (ICG) upozorila je u četvrtak da brojne osobe osumnjičene za ratne zločine i dalje utječu na političku situaciju u Bosni i Hercegovini, a posebice u Republici Srpskoj. Ta skupina pozvala je na zabranu rada Srpske demokratske stranke (SDS) zbog činjenice da Radovan Karadžić i danas ima odlučujući utjecaj na nju.

U opširnom izvješću te organizacije sa sjedištem u Bruxellesu, koja redovito analizira provedbu Daytonskog sporazuma i stanje u BiH, precizno su navedena imena, mjesta boravka i aktivnosti kojima se trenutačno bavi 75 bosanskih Srba za koje postoje ozbiljni dokazi da su počinili ratne zločine. »Ti ljudi u isto vrijeme predstavljaju snage opstrukcije i destrukcije u BiH i oni ozbiljno usporavaju provedbu Daytonskog sporazuma. Pritom je znakovito da predstavnici međunarodne zajednice znaju za njih, a s mnogima se i sastaju«, stoji u izvješću ICG-a.

Ta organizacija sugerira kako se neke osobe koje su i danas u vrhovima vlasti u Republici Srpskoj vjerojatno nalaze na popisima osumnjičenih. Spomenuta su imena ministra obrane Manojla Milovanovića i predsjednika Vrhovnog suda RS Jove Rosića. ICG tvrdi kako postoje dokazi da brojni osumnjičeni i danas održavaju redovite kontakte s najtraženijim među njima - Radovanom Karadžićem.

Činjenica da je Karadžić i danas na slobodi, unatoč brojnim verbalnim zaklinjanjima kako će on biti uhićen, sa stajališta ICG-a veoma je opasna jer u praksi pokazuje održivost projekta etničkog čišćenja i osigurava utjecaj ekstremnih nacionalista na politička zbivanja. To je također izravno povezano s činjenicom da je SDS i dalje najutjecajnija stranka među bosanskim Srbima, unatoč njezinoj odgovornosti za stalna kršenja Daytonskog sporazuma. »To daje dovoljno razloga da se ovoj stranci zabrani rad, i to prije izbora zakazanih za 11. studenoga. Vjerojatno će to pozitivno utjecati na ishod općih izbora u BiH i poboljšati suradnju s međunarodnom zajednicom«, zaključuje ICG.

Komentirajući to izvješće, glasnogovornik Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) Oleg Milišić izjavio je novinarima u Sarajevu kako međunarodna zajednica nije zadovoljna načinom na koji SDS provodi svoje obveze iz Daytonskog sporazuma. Potvrdio je da su o mogućoj zabrani rada SDS-a razgovarali visoki predstavnik Wolfgang Petritsch i američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Richard Holbrooke, no nije postignuta konačna suglasnost.

»To je bila korisna rasprava no zasad nema planova za zabranu rada SDS-a«, kazao je Milišić, a na pitanje o tome što je s Karadžićem, odgovorio je da Ured nema informacija gdje je on.

Glasnogovornik OESS-ove misije u BiH Luke Zahner izjavio je kako je zabrana rada političke stranke moguća, no ona se može izreći tek nakon utvrđenih ozbiljnih kršenja izbornih pravila i propisa: »To je u svakom slučaju krajnja mjera«. Glasnogovornik OESS-a ističe kako su tvrdnje o Karadžićevu utjecaju na SDS razlog za zabrinutost, no one moraju biti potkrijepljene čvrstim dokazima kako bi se poduzele konkretne mjere. (Hina)