Večernji list: 03. 11. 2000.
NAKON BENZINA I STRUJE, U ZAGREBU
Kruh skuplji pet, a grijanje 30 posto
* Mnoga se kućanstva griju samo 2-3 sata na dan
Poskupljenje "Klarinih" specijalnih vrsta kruha u prosjeku oko pet posto, računi za grijanje na struju prosječno 30 posto veći, a na loživo ulje 19 posto veći novi su udar na standard već osiromašenog stanovništva i samo su novi dokaz da se sve slama na leđima radnika i umirovljenika, govori ekonomska savjetnica u Savezu samostalnih sindikata Marina Kokanović, koja predviđa da je ovo tek početak rasta troškova života.
- U odnosu na lanjski rujan, cijene na malo u istom mjesecu ove godine više su 7,1 posto, troškovi stanovanja viši su 5,3 posto, a ukupni troškovi života narasli su 6,6 posto - naglašava M. Kokanović, objašnjavajući kako su, bez obzira na sve skuplji život, plaće manje. Prema podacima Zavoda za platni promet, prosječna plaća isplaćena u kolovozu iznosila je 3.197 kuna i od plaće isplaćene u srpnju manja je 2,1 posto. Budući da plaće rastu znatno sporije nego životni troškovi, a da, primjerice, umirovljenici dobivaju 39 posto prosječne plaće, neizbježan je novi pad standarda jer prosječna obitelj od mjesečnih primanja nema dovoljno za hranu i stanovanje.
- Prema našim istraživanjima, sve je više kućanstava koja se dnevno griju tek po dva, tri sata. Sva ova poskupljenja uopće nemaju logike i ne učini li Vlada nešto, sigurno je da će realno siromašnih uskoro biti znatno više od 25 posto, koliko ih je prema našim procjenama - rekla je M. Kokanović. Ona tvrdi kako domaći proizvođači dizanjem cijena žele preduhitriti inflaciju i tako se zapravo opskrbljuju za budućnost.
No, takva se poslovna politika, napominje M. Kokanović, vrlo brzo pokaže lošom jer zbog viših cijena pada kupovna moć, a zatim i proizvodnja. To najbolje potkrepljuje upravo na primjeru kruha, kojega je u 1999. godini u odnosu na 1998. godinu proizvedeno čak 10,6 posto manje. Pad proizvodnje te važne namirnice bilježi se,
pripovijeda M. Kokanović, i u 2000. godini jer je u prvih pet mjeseci već zabilježeno da je kruha ispečeno 4,4 posto manje nego u prvih pet mjeseci 1999. godine. U istom je razdoblju snižena cijena električne energije za industriju, a zbog smanjenja doprinosa od četiri posto, pojeftinila je i radna snaga, što samo potvrđuje da je rast cijena nerealan. Proizvođače to, čini se, uopće ne zabrinjava, premda je jasno da dizanjem cijena sami sebi skaču u usta.DOK U "MLINARU" TVRDE DA NEĆE DIZATI CIJENE
Klarin "
bijeli sendvič" poskupio na 6,27 lipaJedan od najvećih zagrebačkih proizvođača kruha i peciva, Zagrebačke pekarne Klara, jučer je povećao neke cijene: od dva do tri posto pojedine vrste kruha, do desetak posto neke vrste peciva. Klarino proizvođačko p
oskupljenje je 10 i 20 lipa po proizvodu, a u maloprodaji je to ispalo 11, odnosno 22 lipe.Primjerice, u prodavaonicama "Uniona" najprodavanija je vrsta kruha, bijeli sendvič, poskupio sa 6,16 na 6,27 kuna, alpski kruh sa 8,58 na 8,80 kuna, a kruh sa suncokretom sa 6,93 na 7,15 kuna. Primorska žemlja više ne stoji 1,65 nego 1,76 kuna, miješani kruščić poskupio je sa 1,43 na 1,54 kune, talijan sa 2,31 na 2,53 kune.
To je drugo poskupljenje kruha zabilježeno na zagrebačkom tržištu ovaj tjedan. U ponedjeljak je, naime, novu cijenu za svoj bijeli "sendvič" trgovcima dostavio karlovački Žitoproizvod, čije je poskupljenje iznosilo 21 lipu.
Drago Čolić, glasnogovornik Klare, objasnio nam je kako je ovom "blagom korekcijom cijena" Klara samo poravnala cijene sa svojim najvećim konkurentom na zagrebačkom tržištu, križevačkim Mlinarom.
- Morali smo korigirati cijene prema uvjetima na tržištu u zadnjih godinu dana, otkad nismo korigirali cijene kruha, a cijene peciva ionako nismo mijenjali već dvije godine. Time međutim nismo ugrozili osnovni standard - kaže Čolić.
Od Dragutina Barišića, direktora križevačkog Mlinara, doznajemo kako ta tvrtka nema namjeru uskoro mijenjati cijene svojih proizvoda, iako je još proljetos od Ministarstva gospodarstva zatražila poskupljenje crnog kruha, što joj je odbijeno. Direktor Mlinara također nam je rekao kako jeftinija struja za industriju od 1. listopada ove godine za njih ne znači i ukupno smanjenje troškova proizvodnje jer je tu razliku pojelo poskupljenje
goriva pa su ukupni troškovi ostali otprilike isti.M. Tašler