Vjesnik: 04. 11. 2000.
Zatražena blokada sumnjivih inozemnih računa hrvatskih građana
Radi se
o računima koji glase na Republiku Hrvatsku ili se pretpostavlja da je riječ o računima na kojima je državni novac, iako se službeno ne vodi kao takav, tvrde u Ministarstvu financijaZAGREB, 3. studenoga - »Ministarstvo financija već radi na istraživanju onih računa koji glase na Republiku Hrvatsku ili se pretpostavlja da je riječ o računima na kojima je državni novac, iako se službeno ne vodi kao takav. Zatražili smo da se "blokiraju" svi takvi računi, pri čemu surađujemo s Hrvatskom narodnom bankom (HNB
), poslovnim bankama, Uredom za sprečavanje pranja novca...«, komentirala je u petak za Vjesnik glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Marđetko-Kurečić najavu predsjednika Republika Stjepana Mesića da će mjerodavni ministri poduzeti sve što je potrebno kako bi istražili i »zamrznuli« sumnjive račune.Švicarska je, poznato je, u četvrtak obećala pomoć u vraćanju nezakonito iznesena novca iz Hrvatske. Uskoro bi se mjerodavni hrvatski ministri mogli sastati sa švicarskim kolegama kako bi dogovorili konkre
tnu suradnju na rješavanju tog problema.Sanja Marđetko-Kurečić podsjeća na nedavni slučaj, kada je u kolovozu u Hrvatsku iz Velike Britanije vraćeno 11,86 milijuna američkih dolara. Riječ je o državnom novcu, deponiranom na računu jedne londonske banke, na temelju kojega kredit nikada nije povučen. Nakon nekoliko godina suđenja u Hrvatsku je vraćena glavnica tog depozita, u iznosu od osam milijuna američkih dolara, zajedno s kamatama.
U Ministarstvu financija kažu da »sumnjivi« računi nisu otvoreni samo u Švicarskoj, nego i u nizu drugih zemalja, kao što je Austrija, Velika Britanija i razne off-shore zone u svijetu. Nitko, međutim ne želi procijeniti o kojim je svotama riječ. Ne žele reći ni koga sumnjiče za takve postupke, ali kažu da to nisu uvijek potp
isnici računa. Kao posebno problematične slučajeve, spominju državni novac deponiran na računima pojedinih zaklada.U Ministarstvu pravosuđa doznaje se kako Hrvatska nije uputila još niti jedan zahtjev za zamrzavanjem imovine na inozemnim bankovnim računima svojih građana, osumnjičenih za kaznena djela.
»Do sada nismo primili niti jedan takav zahtjev od hrvatskih sudova«, kaže Lidija Lukina-Karajković, pomoćnica ministra za međunarodno pravnu pomoć. »Ako Ministarstvo dobije takav zahtjev od suda, proslijediti će ga švicarskim vlastima. U ovakvim slučajevima Ministarstvo, odnosno njegova Uprava za međunarodnu pravnu pomoć, samo je posrednik», rekla je Vjesniku Sanja Piršl, tajnica Kabineta ministra pravosuđa. U MUP-u ističu kako oni mogu postupati kad bude do
nesena pravomoćna presuda protiv osoba koje su taj novac iznijele, i na temelju sudskog naloga.Uz hrvatsku se privatizaciju posljednjih deset godina vežu se mnoge afere, propast privatnih banaka i istrage o gospodarskom kriminalu, a mediji nagađaju da je
iz zemlje »"isisan" golem kapital«.Pomoćnik ministra za kazneno pravo Dubravko Palijaš objasnio je da hrvatsko zakonodavstvo poznaje mogućnost »zamrzavanja« imovine i bankovnih računa osoba protiv kojih se vode kazneni postupci.
Podsjetio je na odredbu Kaznenog zakona, prema kojoj nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom,
»Sud je dužan prema službenoj dužnosti primijeniti zakonsku mogućnost i "zamrznuti" imovinu i bankovne račune za koje se osnovano sumnja da su stečeni protuzakonito«, rekao je Palijaš.
Istražni sudac, prema zakonu, može od banke tražiti dostavljanje podataka o bankovnim računima okrivljenika protiv kojeg se vodi postupak, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom.
Takav je zahtjev moguć i prije pokretanja istrage, ako postoji osnovana sumnja da su na bankovnim računima sredstva pribavljena trgovinom drogama ili sudjelovanjem u kaznenim djelima, koje je počinila grupa ili zločinačka organizacija, a za što je predviđena kazna zatvora dulja od tri g
odine.Palijaš drži da bi zakonom trebalo omogućiti da se dijelom oduzete imovine i novca, kao i u Italiji, financira rad Ureda za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, koji bi, najavljeno je, trebao početi s radom početkom sljedeće godine.
Švicarska je Kijevu vratila 6,6 milijuna dolara koje je konfiscirala bivšem ukrajinskom premijeru Pavlu Lazarenku, nakon što ga je švicarski sud osudio pod optužbom za pranje novca.
Biljana Bašić, Jasminka Ivančić i Adriano Milovan