Večernji list: 10. 11. 2000.

Ubrzani tečaj kompromisa

Piše: Deana Knežević

Zašto je pogodba s HDZ-om o imperativnom mandatu zastupnika izazvala pomutnju na političkoj sceni? Izuzme li se činjenica da takva pogodba predstavlja prvu dodirnu točku između najjačih stranaka vladajuće šestorke i njihova najjačeg oponenta - HDZ-a - gotovo sve drugo govori da nije bilo racionalnih razloga za tako veliko uzbuđenje.

Prije tjedan dana Vlada se očitovala o prijedlogu ustavnih promjena i rekla: nećemo predlagati svoje amandmane i to će biti naš doprinos tome da se postigne što širi politički konsenzus. Vladina je poruka također bila: otvoreni smo za kompromise koji bi doveli do najšireg mogućeg konsenzusa.

U tom trenutku, dakle prije tjedan dana, nije se moglo precizno dešifrirati što se krije iza takvih formulacija. Ali, to što se događalo ovaj tjedan na neki je način bilo najavljeno. Zašto je u igru za pogodbu ubačen upravo mandat "odbjeglih" zastupnika, također nije iznenađujuće. Svaki je šef stranke zainteresiran za to da se to pitanje regulira, a osobito je to važno u odnosu na manje stranke i stranke iz opozicije. Brojni su dosadašnji primjeri pokazali koji su zastupnički redovi najpogodnije mete za postizborne transfere.

Pomutnja je nastala unatoč svemu tome, možda ponajviše zato što prva dekada višestranačja nije donijela puno iskustva s otvorenim - transparentnim - političkim kompromisima. I kada je takvih kompromisa bilo, o njima se ponajbolje doznaje tek danas, iz transkripata tajnih razgovora koji samo potvrđuju nepriličnost metoda koje su primjenjivane.

Kompromis je, dakle, riječ na koju se tek treba naviknuti.

I na otvoreni politički pragmatizam također. Naravno, bilo bi dobro da javnost pritom dobije što precizniju sliku o tome što se dobiva, a što u nekom kompromisu gubi. U ovom slučaju izostanak dogovora išao bi na štetu parlamentarne demokracije. Izostanak dogovora produljio bi mučno stanje u kojem se energija vlasti u velikoj mjeri troši na političke tenzije nastale zbog nepreciznih ili loše raspoređenih ovlasti unutar državnog političkog sustava.