Večernji list: 17. 11. 2000.

SUKOB GUVERNERA I PREDSJEDNIKOVA SAVJETNIKA NA SAVJETOVANJU EKONOMISTA

ŽELJKO ROHATINSKI: Tečaj ostaje stabilan, što god neki mislili o tome

* Dr. Stjepan Zdunić: Rohatinski ne spominje ni stopu rasta ni zaposlenost, jer ga se to ne tiče

OPATIJA - Cilj Hrvatske narodne banke čvrsto ostaje održavanje inflacije na godišnjoj razini ispod 4,5 posto, a radi toga HNB će i dalje osiguravati i stabilnost tečaja, ma što god neki o tome mislili - izjavio je dr. Željko Rohatinski, guverner HNB-a, jučer, drugog dana 8. tradicionalnog savjetovanja hrvatskih ekonomista u Opatiji.

- Dr. Rohatinski ne spominje pritom ni stopu rasta ni zaposlenost, jer ga se to ne tiče - prokomentirao je pred novinarima dr. Stjepan Zdunić, savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo.

Dr. Zdunić svoje je izlaganje naime usredotočio na potrebu rasta i zapošljavanja. A to se ne može postići restriktivnom monetarnom politikom kojoj je glavna svrha održavanje čvrstog tečaja, već ekspanzivnom monetarnom politikom, primjerenijom recesijskim uvjetima.

- Ako nam akumulacija odlazi u inozemstvo, znači da postoji podloga za emitiranje novca. Pa zašto onda to ne napraviti? Treba samo imati jasan cilj - tvrdi dr. Zdunić, te upozorava i na opasnosti koje se kriju u Vladinoj zamisli punjenja državnog, ali i lokalnih proračuna prodajom vrijedne imovine.

- Treba razmisliti u što se sve takav način punjenja proračuna može izroditi. S tim treba biti vrlo oprezan. Takve stvari u malim sredinama mogu na vlast dovesti ultradesnicu, što Europa ne voli i reagirala bi novim zatvaranjem prema Hrvatskoj. A onda bi poslije SDP-a na vlast ponovno mogli doći radikali - smatra dr. Zdunić.

Predviđena stopa rasta od tri posto za iduću godinu neprihvatljiva je većini ekonomista. Dr. Branimir Lokin kaže kako se to može ostvariti da se ništa ne poduzima, a kako su visoke stope rasta za nas imperativ opstanka, bez čega ćemo ući u krug siromaštva u kojem više nema granica pada. Za stopu rasta od barem deset posto godišnje u idućem razdoblju zalažu se i dr. Vladimir Veselica i dr. Branko Horvat, koji međutim misli da Hrvatska to može ostvariti jedino u okviru balkanske asocijacije za čije se stvaranje zalaže.

Obrazlažući prijedlog poreznih promjena, Ivan Iveković ravnatelj Porezne uprave, iznio je frapantan podatak kako su gubitaši, pretežito zahvaljujući važećoj zaštitnoj kamati, od 1994. do konca ove godine, nagomilali oko 150 milijardi kuna poreznih gubitaka. Drugim riječima, poduzeća su radila s gubitkom, zbog čega nisu plaćala porez na dobit, ali im je država morala priznati tolike porezne odbitke.

M. Tašler

Horvatova "sućut" Toninu Piculi

U tisku sam nedavno pročitao izjavu Tonina Picule da se neće oženiti tako dugo dok Hrvatska ne uđe u Europsku uniju. Moram reći da suosjećam s njim, jer će to biti obiteljska tragedija budući da Hrvatska u EU neće ući još jako, jako dugo - nasmijavao je dr. Branko Horvat kolege ekonomiste. (mt)