Jutarnji list: 22. 11. 2000.

Hoće li Fižulić moći uvjeriti Crkvenca da se nije pametno igrati s MMF-om?

Piše: Nikola Jelić

Međunarodni monetarni fond neće "odmrznuti" Ukrajini kredit od 2,6 milijardi jer ukrajinska vlada nije predložila "realističan proračun" za 2001. godinu. A MMF nije zadovoljan ukrajinskim proračunom jer je predviđeni proračunski deficit veći od tri posto BDP-a. Ako Ukrajina ne dobije novi zajam MMF-a, ni Europska banka neće sklopiti novi aranžman s tom zemljom na koji je računala. U tom slučaju, neće moći realizirati neke važne projekte i time se cijela priča vraća na početak - pred vrata MMF-a.

Zašto spominjemo ukrajinsku priču? Zato što je i hrvatska priča vrlo slična. Iako je Misija MMF-a nedavno stigla u Zagreb kako bi sklopila novi stand by aranžman s Račanovom vladom, do toga nije došlo jer MMF nije zadovoljan prijedlogom novog proračuna.

Kao i u ukrajinskom slučaju, glavna zamjerka MMF-ovaca ide na dušu prevelikog proračunskog deficita. A ako Hrvatska ne ugovori novi stand by aranžman, pod upitnik će doći i mnogi drugi hrvatski planovi.

Gotovo je sigurno da neće dobiti novi kredit Svjetske banke, koji je jasno uvjetovan suradnjom s MMF-om. Na žalost, taj kredit nije jedini mogući gubitak. Pouzdane informacije kažu da se i Europska unija ljuti zbog neuspjeha pregovora s MMF-om i da Hrvatska neće moći sklopiti Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s EU bez novog stand by aranžmana.

U tom slučaju i kreditne agencije poljuljat će hrvatski financijski rejting, pa će i strani ulagači dodatno usporiti svoj dolazak u Hrvatsku. U svakom slučaju, posljedice za Hrvatsku mogle bi biti dugoročne i opasne.

Da MMF od Vlade traži da baci pet milijardi kuna u Savu ili sagradi termoelektranu u Dubrovniku, svima bi bilo jasno zašto Vlada ne želi taj aranžman. Ali tražiti manji proračunski deficit posve je razumljiv zahtjev kojemu treba težiti i sama Vlada. No, unatoč tome, za sada je Račanov kabinet podijeljen što se tiče suradnje s MMF-om.

I dok ministar financija dr. Mato Crkvenac taj problem gura pod tepih i pravi se da je sve u redu, a premijer Račan čita lekcije MMF-ovcima, ministar gospodarstva Goranko Fižulić zaziva aranžman i upozorava da ćemo ostati daleko od vrata EU, s još većom nezaposlenosti, još manjim izvozom, nastavkom recesije. I jedan i drugi ministar sigurno su svjesni toga, ali očito nemaju iste prioritete.

Više nego ikada u proteklih godinu dana, dvije vodeće stranke šestorke - SDP i HSLS - udaljile su se jedna od druge upravo zbog proračuna. Ekonomske politike liberala i socijaldemokrata ispale su iz službene politike Vlade svaka na svoju stranu i bit će ih teško vratiti na hrpu.

Zato je sada glavni posao Banskih dvora uskladiti razlike i afirmirati službenu politiku zacrtanu u izbornom programu. To će biti teško ako SDP-ova ekipa u Vladi - okupljena oko Crkvenca - nastavi samostalno voditi fiskalnu i proračunsku politiku kao do sada. No, ako liberali doista žele aktivno sudjelovati u kreiranju te politike, Fižulić će morati uvjeriti Crkvenca da se nije mudro igrati s MMFom. A obojici bi trebalo biti stalo do toga jer je to ujedno i jedini način da se očuva Vlada u sadašnjem obliku.