Večernji list: 24. 11. 2000.
Prosvjedi ciljaju u vlast
Piše: Deana Knežević
Prošlo je više od pet godina otkako je Bruxelles stavio na led zagrebački zahtjev za sklapanjem sporazuma o međusobnim odnosima Hrvatske i EU. Sad kad je taj događaj napokon pred vratima, zasjenjuju ga najavljeni protesti različitih društvenih organizacija. Prosvjedi su legitimno pravo, oni su sastavni dio demokracije i trebalo bi ih takvima prihvatiti i u ovom, po svemu sudeći izuzetno važnom povijesnom trenutku.
Nedavno, kad su radnici Zagrepčanke probili policijski kordon i došli do samog ulaza u sjedište Vlade, službenicima Vlade koji su se našli u prizemlju zgrade u Banskim dvorima, to su bili vrlo napeti momenti. S one strane vrata radnički bijes, s ove pak postava koja ga nije skrivila, ali bi ga na svojim leđim
a mogla ispaštati. Nitko međutim nije dvojio oko iskrenosti radničke srdžbe, a iz Vladinog se vrha čuje kako policija ni u takvim dramatičnim, na trenutke teško kontroliranim situacijama, ne bi trebala stati između prosvjednika i vlasti.No zašto se prosvjeduje na dan summita? Razlozi su različiti, ali s jednom dodirnom točkom. Kad sindikalni čelnik kaže da će organizirati proteste pred stranim državnicima zbog socijalnog stanja, kad Županijski dom zakazuje raspravu upravo na taj dan da bi raspravljao o "ciljevima i namjerama Zagrebačkog summita", kad šef braniteljskog stožera kaže da će prosvjedovati protiv dolaska Koštunice i ako Koštunica ne bude došao, u pozadini tih protestnih poruka je jedna te ista adresa. To je, jasno, aktualna koalicijska vlast. Strani državnici neće prizorom protesta doznati puno novog što inače ne bi imali prilike saznati ili razumjeti. Šira domaća javnost također. Fizičko okupljanje prosvjednika upravo na taj dan, poruka je u prvom redu i isključivo aktualnoj koalicijskoj vlasti u čijem je mandatu pao dugo očekivani početak pregovora Hrvatske i Europske unije.
Koliko god se to činilo apsurdnim, jedino bi vlast iz toga čina mogla imati praktične koristi. Hrvatska će se približavati modernoj Europi bez obzira na to što će neke društvene skupine na to gledati negativno, a prosvjedi bi europskim gostima mogli pokazati nešto što se s bruxelleskih prozora možda teže vidi - s čime se nova vlast susreće kad nastoji pokrenuti bilo kakve promjene.
Ponekad se čini kao da je Hrvatima bilo lakše u uvjetima ograničenih političkih sloboda i u ulozi žrtve nego sada kad slobodu treba iskoristiti na konstruktivan način. Zato se možda zakazuju prosvjedi na sam dan održavanja summita, kad će Hrvatska, barem na kratko i u jednom pozitivnom povodu biti u središtu političke pažnje iz svijeta. No i to spada u demokraciju!