Novi list: 26. 11. 2000.

MARKO TADIĆ, BIVŠI REKTOR SVEUČILIŠTA U MOSTARU, O STOŽERIMA ZA ZAŠTITU DOMOVINSKOG RATA

MOSTAR IDEJNI I LOGISTIČKI CENTAR HDZ-a

Uvjeren sam da su oni povezani - činjenica je da se HDZ u Hrvatskoj raspao, no u BiH nije, već ima sve poluge vlasti koje mu omogućuju da bude logistički centar

ZAGREB - Bivši rektor Sveučilišta u Mostaru Marko Tadić uvjeren je, da je Mostar postao novo središte HDZ-a. “Mostar uistinu postaje centar HDZ-a BiH, a pomalo i hrvatskog HDZ-a. On je objektivno idejni, ali pomalo i logistički centar, jer HDZ u Hrvatskoj više nije na vlasti, a bosansko-hercegovački HDZ jest” - kazao je Tadić za naš list, pridruživši se tako Ivi Komšiću, koji je prvi upozorio na centraliziranje HDZovih snaga u Mostaru, odakle izvoze revoluciju u Hrvatsku.

Činjenica je da se HDZ u Hrvatskoj raspao, no u BiH nije, već ima sve poluge vlasti koje mu omogućuju da bude logistički centar, kazao nam je Tadić, dodajući kako se iz tog centra vode akeije protiv hrvatske vlasti.

- Ako pratite Slobodnu Dalmaciju i neke listove u BiH, vidjet ćete da imaju vrlo kritičan otklon prema novoj hrvatskoj vlasti, a HDZ BiH ima niz organizacija koje mogu značajno utjecati na događaje u Hrvatskoj, kaže Tadić, a na upit misli li pritom na sve brojnije stožere za zaštitu digniteta Domovinskog rata, odgovara:

- Uvjeren sam da su oni povezani. Nije mi namjera tu povezanost posebno istraživati, ali protest za zaštitu digniteta Domovinskog rata organiziran je i u Mostaru. Da je on bio organiziran za zaštitu digniteta Domovinskog rata u BiH, imao bih puno više razumijevanja, ali s obzirom na to da se radi o dvije suverene države čudno mi je da se u Mostaru organizira protest za zaštitu digniteta Domovinskog rata u Hrvatskoj. Meni to izgleda kao slanje signala kako bi to trebalo izgledati u Hrvatskoj.

Novoj hrvatskoj vlasti Tadić zamjera što zapravo financira bosanskohercegovački HDZ. Dobro je što je nova vlast odlučila da Hrvatski sabor odlučuje o visini pomoći za bosanskohercegovačke Hrvate, te što se sada znaju institucije preko kojih transferi idu. No, kamo se doista spomenuti novac rasporeduje kada pristigne u BiH, hrvatska vlast zapravo ne zna, smatra Tadić. No, pored tih 300 milijuna kuna koje godišnje pristignu u BiH kroz Ministarstvo financija, znatno veći iznos stiže raznoraznim udrugama, ali i putem resornih ministarstava. Primjerice, kad Ministarstvo financija šalje knjige bosanskohercegovačkim Hrvatima, i to se jednostavno može pretvoriti u novac.

- Kad sam s jednom predsjednicom udruge udovica poginulih u Domovinskom ratu radio neke proračune, gotovo sam se uplašio vidjevši koliki je broj stradalnika i udovica, i koliki se broj izdvaja za pomoć. Dakle mislim da se radi o znatno većim sredstvima od onih koja su prikazana u hrvatskom proračunu, kaže Tadić, dodajući kako ne misli da Hrvatska treba prestati pomagati Hrvate u BiH. No, ta bi se pomoć trebala usmjeriti socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, za koje ne postoji rješenje unutar BiH. Drugi bi dio bilo dobro usmjeriti u oživljavanje gospodarstva na područjima gdje su Hrvati većina. Na taj će se način, smatra Tadić, riješiti socijalni problemi i povratak prognanika i izbjeglica. Osim toga Hrvatska mora uspostaviti mehanizme koji će kontrolirati trošenje novca koji šalje u susjednu državu. Da joj se ne bi dogodilo, kao što je sada slučaj, da su sredstva upućena u BiH, korištena protiv hrvatske vlasti.

- Hrvatska nije iskoristila pomoć da afirmira svoju politiku među bosanskohercegovačkim Hrvatima, već je taj novac iskoristio HDZ BiH za afirmaciju svoje politike, često puta i protiv hrvatske vlasti, kaže Tadić.

S. VEJNOVIĆ