Jutarnji list: 27. 11. 2000.

VELIKA BRITANIJA MI5 privodi kraju istragu o špijunskim aktivnostima

Stasi imao stotinjak špijuna u samom vrhu britanske vlasti

Iz Londona: Gordana Fox

Bivši agenti istočnonjemačke tajne službe Stasi, koji su tijekom hladnog rata i u desetljećima nakon njega djelovali u Britaniji, mogli bi uskoro biti razotkriveni i izvedeni pred sud.

Obavještajna služba MI5 privodi kraju dvogodišnju istragu o špijunskim aktivnostima u vladinim uredima u Whitehallu, u britanskim oružanim snagama i u nekim vladinim agencijama te je već proslijedila vladinim pravnim stručnjacima imena i do deset bivših Stasijevih špijuna. Kada istraga bude završena, državni tužitelj Lord Williams of Mostyn treba odlučiti hoće li protiv njih biti podignute optužnice.

Skandal zbog špijunke KGB-a

Veliki skandal izbio je u Britaniji prošle godine zbog toga što vlada nije pokrenula sudski postupak protiv Melite Norwood, bivše obavještajke KGB-a koja je sada u osamdesetim godinama. Ona je punih 40 godina prosljeđivala Rusima važne informacije i mnogi su očekivali da će, bez obzira na poznu životnu dob, biti kažnjena. Međutim, uslijedilo je mnogo veće iznenađenje.

Nakon što su dešfirirani neki kompjutorski zapisi iz Stasijeve arhive, pokazalo se da je istočnonjemačka tajna služba u Britaniji imala čak stotinjak agenata koji su operirali ne samo u vladinim agencijama, nego i u uredima vlade i u britanskim oružanim snagama. Za njihovu nazočnost znalo se i prije toga, ali su tek tada otkriveni pravi razmjeri njihova djelovanja. O razmjerima špijunske mreže Stasijevih agenata prvi je u Britaniji pisao list Times, a dvojica njegovih novinara uključila su se kasnije u istragu o britanskim izvorima istočnonjemačke tajne službe. U proteklih šest mjeseci ta su dvojica novinara imala uvid u više od 8000 dešifriranih dokumenata koji su u vezi s Britanijom. Ti su dokumenti pokazali kako su Stasijevi šefovi u Britaniji imali stotinjak izvora – od prvih špijuna do običnih informatora i takozvanih političkih kontakata. Oni su postali vrlo aktivni početkom sedamdesetih nakon što je iz Britanije pretjerano 105 sovjetskih agenata. Čini se da su njih pedesetak bili britanski državljani, a druga polovica državljani tadašnje Istočne Njemačke. Spominje se da je jedan od Stasijevih kontakata bio Alfred Lomas, bivši laburistički čelnik u europskom parlamentu i još dvojica bivših ljevičarskih aktivista, David Mourton i Stanley Hodgson.

Dešifrirani dokumenti Stasija

Prema nedavno dešifriranim Stasijevim dokumentima, ta je služba od svojih britanskih izvora, među kojima i dokument o britanskoj podršci američkom bombardiranju Libije, različite vojne tajne uključivši i pojedinosti o britanskom programu nuklearnih raketa Polaris, razmještanju američkih raketa u Britaniji i radarskoj obrani britanskih vojnih baza u zapadnoj Njemačkoj.

Također, istočnonjemačka obavještajna služba imala je uvid u dokumente britanske vlade o njezinoj vanjskoj politici, primjerice o odnosu prema tadašnjem Sovjetskom Savezu. Posebna služba njemačke vlade više od pet godina bezupješnoje pokušavala dešifrirati dio Stasijeve dokumentacije. To je pošlo za rukom samoukom kompjutorskom inženjeru Stefanu K. koji ne želi da se otkrije njegov identitet. On je u prosincu 1998. uspio dešifrirati složeni sustav koji nisu uspjeli razriješiti niti najbolji stručnjaci.