Republika: 06. 12. 2000.

Republici su poznate sve tri tajne adrese na kojima boravi ratni zločinac Ratko Mladić

Mladić najčešće prebiva u tzv. diplomatskoj četvrti i to u ulici Blagoja Parovića. Kuća nema broja, a prva do nje nosi broj 179. Na kući se ljušti fasada

Piše: Bruno Lopandić

Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica odmah će nakon nove godine dobiti popis šesnaestoro ljudi koje Haaški sud želi što prebaciti u Haag, brojne istrage su pred završetkom, a poznate su i sve lokacije na kojima se trenutačno skrivaju Radovan Karadžić, Ratko Mladić i još nekolicina osumnjičenih za ratne zločine. Nadalje, Tužiteljstvo Haaškoga suda ovih dana završava proširenje optužnice za Slobodana Miloševića za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, a sastavni dio optužnice je istraga o novcu kojeg je Milošević sa svojim suradnicima iznio iz zemlje. No, popis od šesnaestoro ljudi kojeg nam je potvrdila glasnogovornica Carle del Ponte, sastavljen je od javnih optužnica. O tajnima Haag naravno šuti, no prve glasine govore o tome kako bi se na njima mogli naći oni koji su Miloševiću godinama ukradeni novac iznosili iz zemlje.

Nekoliko mjeseci prije nego što je podignuta optužnica za Miloševića, zbog zločina na Kosovu, ključne zapadne obavještajne službe dobile su naredbu da se koordiniraju i međusobno surađuju u prikupljanju dokaza. Sada, kada je posao pri kraju procjenjuje se da je Milošević, uz pomoć svojih najbližih suradnika iz Jugoslavije iznio oko 300 mlijuna američkih dolara.

Kada je riječ o popisu Carle del Ponte nije teško predvidjeti tko će se na tom popisu naći. Uz Miloševića, Koštunica će u siječnju na tom papiru pročitati imena vukovarske trojke- Radića, Šljivančanina i Mrkšića, zatim Milana Martića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića, te još nekoliko zapovjednika bosanskih Srba. Haaško tužiteljstvo tražit će od Koštunice izručenje svih tih osoba jer se po njihovim saznanjima nalaze na teritoriju SR Jugoslavije. Poznato je tako da Ratko Mladić, osumnjičeni ratni zločinac izuzetno teške optužnice, uglavnom mijenja tri adrese. Često boravi u tzv. diplomatskoj četvrti i to u ulici Blagoja Parovića. Kuća nema broja, a prva do nje nosi broj 179. Kuća u kojoj boravi Mladić može se prepoznati po tome što je kraj balkona oljuštena fasada. Mladića revnosno prate tjelesni čuvari i na drugoj adresi - ulici Petra Lekovića. Mladić zna otići i do Han -pijeska gdje još uvijek ima uređen, sada već čuveni, bunker.

Međunarodne snage već su izradile na tisuće scenarija hvatanja ključnih osumnjičenika, no veći dio njih otpao je zbog prevelikog rizika. Demokratske promjene u SRJ dodatno su odgodile uhićenja u nadi da će izručenja Haaškome sudu, iz Jugoslavije in normalnim putem kroz suradnju Jugoslavije sa Haaškim sudom.

Do ulaženja u trag financijskim transakcijama Slobodana Miloševića izuzetno je stalo Carli del Ponte pa je tako ustanovljeno da je najviše novca Milošević "pospremio" u Švicarsku, Grčku, Cipar, Južnu Afriku, Kinu, Rusiju i Libanon. Strane obavještajne službe zabilježile su da je prijateljica Slobodana Miloševića i šefica Beogradske banke u posljednje četiri godine čak pet puta putovala u Libanon.

Posljednji let je zabilježen 28. kolovoza ove godine. u Bejrut je kasno navečer sletio Falcon DH-50 koji je vozio kapetan Srđan Ilić. Iz zrakoplova je izišao Dušan Matković, šef metalne industrije Satrid iz Smedereva koja posluje s libanonskom čeličanom "Tannous". Prema obavještajnim podacima Borka Vučić, ključni je čovjek Miloševićeva izvlačenja novca, a 5. lipnja ove godine u Bejrut je sletila s torbom u kojoj je bilo 5 mlijuna dolara. U pratnji je bio i Slobodan Aćimović, suradnik Borke Vučić. Iako sva izvješća nisu precizna, navodi se da je taj novac najvjerojatnije bio iskorišten za isplatu Kine i Rusije za naftu koje je SRJ dobijala od tih zemalja tijekom NATO napada. Kina je SR Jugoslaviji uputila financijsku pomoć od 300 mlijuna dolara. Tu pomoć je navodno isposlovala Miloševićeva supruga Mira, a samo jedan od rezultata su i tisuće Kineza koji preko Jugoslavije ilegalno emigriraju na Zapad.

Prazna beogradska blagajna

Vojislav Koštunica, unatoč početnom oklijevanju oko suradnje s Haaškim sudom, mogao bi se i požuriti, posebice ako se potvrdi informacija da je državna blagajna u Beogradu doslovce ispražnjena. Miloševićevi ljudi su, navodno, za vrijeme izbora iskoristili valutni tečaj 1:6, dok je na ulici bio 1:30. Ako želi pobjeći Milošević to može, ako ništa drugo, onda u neeuropske zemlje, a pitanje je hoće li Haaška tužiteljica Carla del Ponte uspjeti zamrznuti svu Miloševićevu imovinu u inozemstvu.

Dobar dio novca navodno su iznijeli i srbijanski nogometaši koji igraju u inozemstvu. Ako se odluči pobjeći Milošević može otići u Grčku gdje posjeduje tri vile i to na Krfu, u Ateni i na Kreti. Vilu na Kreti nazvao je "Zlatni izbjeglica", ima tajni, podzemni ulaz, neprobojna stakla i veliki luksuzni bazen.

Poseban problem leži u činjenici da sve zemlje u kojima je Milošević pohranio svoj novac nemaju iste regulative. Najveći dio Miloševićeva blaga, kako navode obavještajni podaci, nalazi se u Švicarskoj, zemlji na koju se ne odnosi odredba Europske unije no ukidanju tajnih računa u bankama svih zemalja članica. Švicarska je ipak, pozvana na suradnju po tom pitanju. Libanon, zemlja u kojoj se također nalazi veliki dio opljačkanog novca, tek je nedavno usvojio regulativu vezanu uz isnose i podrijetlo novca koji dolazi iz inozemstva. Vjeruje se kako je samo u Libanon unešeno oko 10 milijuna dolara Miloševićevog novca. Ipak, libanonski su bankari nedavno odbili dati zajam SRJ u visini od milijun dolara. Kako je SAD zatvorio financijske kanale SRJ, pa se ovakav potez libanonskih vlasti objašanjava američkim pritiskom. Iznos uloga u libanonske banke od nedavno je smanjena na 10 000 dolara maksimalne dnevne uplate. Ljudi Slobodana Miloševića stoga su se okrenuli banci SARADER, čija se centrala nalazi na Cipru.