Vjesnik: 07. 12. 2000.
Povelja o temeljnim pravima EU: zametak ustava ili politička izjava?
ZAGREB, 6. prosinca - Šefovi država ili vlada članica EU-a trebali bi u Nici prihvatit će Povelju o temeljnim pravima EU-a, svojevrsni europski ustav. Taj dokument sadržava temeljne vrijednosti poput slobode govora, mišljenja, vjere i jednakosti pred zakono
m, ali pokriva i modernije teme poput zabrane kloniranja ljudskih bića. Povelja o temeljnim pravima već je neformalno odobrena na summitu Europske unije 14. listopada u Biarritzu. Iako je u Biarritzu dobila jednoglasnu podršku, još nije jasno hoće li Povelja biti pravno obvezujući dokument ili samo politička deklaracija.Njemačka, Italija i zemlje Beneluxa snažno podržavaju ideju da Povelja postane pravno obvezujući tekst, dok se tome žestoko opiru euroskeptici, ponajprije britanski. Europska komisija želi da se Povelja uključi u Europski sporazum i tako postane pravno obvezujuća. To zagovara i Europska konfederacija sindikata i Europski parlament. Europarlamentarci su većinom glasova prihvatili Povelju na sjednici 14. studenoga u Strasbourgu.
Što se sadržaja Povelje tiče, dio europskih zastupnika, komunisti i zeleni, izrazili su nezadovoljstvo jer je ona »razočaranje za očekivanja građana EU-a te nedostatna u pogledu temeljnih prava žena, stranaca, prava na stan i posao, pristojan dohodak i socijalnu sigurnost«. Njemački kancelar Gerhard Schröder drži da će »Povelja biti jedan od prvih europskih ustavnih tekstova«. Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi smatra da bi Povelja »mogla biti prvi dio europskog ustava, koji bi se kasnije nadogradio. Za britanskog premijera Tonya Blairea Povelja je »jed
nostavno politička izjava i Velika Britanija nije jedina članica EU-a koja se opire njezinu pravno obvezujućem karakteru«. (Hina)