Slobodna Dalmacija: 09. 12. 2000.

EKSKLUZIVNO: CLINT WILLIAMSON, PRAVNI SAVJETNIK HAAŠKOG SUDA, NAKON POVRATKA IZ CRNE GORE:

Za zločine prema Dubrovniku odgovarat će i najviši političari!

U Dubrovniku smo prikupili više od 100 iskaza relevantnih svjedoka — ljudi koji su proživjeli ratne strahote žele objektivno svjedočiti — a moji suradnici i ja smatramo kako su dokazi koje smo ovdje prikupili vrlo čvrsti i da će činiti bitne elemente u konačnom uobličavanju optužnica

Piše: Luko BRAILO

Pravni savjetnik Međunarodnog suda za počinjene ratne zločine na prostoru bivše SFRJ u Haagu (ICTY) Clint Williamson još od ljeta 1998. godine uključen je u istraživanje tzv. operacije Dubrovnik. Proteklih je dana prvi put u ime ICTY-ja boravio u Crnoj Gori, prikupljajući iskaze o zbivanjima na jugu Hrvatske tijekom 1991./92. godine, a nakon povratka iz Podgorice za Slobodnu Dalmaciju govori dokle je dospjela istraga i kada je moguće očekivati podizanje prvih optužnica za počinjene ratne zločine u "dubrovačkom slučaju".

— Nakon provedene istrage u ljeto 1998. i četiri ovogodišnje misije istražitelja ICTY-ja u Dubrovniku, boravili ste pet dana i u Crnoj Gori. Što nam možete reći o tom dijelu istrage?

Htio bih najprije reći da je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte u lipnju održala sastanak s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Filipom Vujanovićem. Tom su prigodom najviši crnogorski dužnosnici istaknuli kako će Crna Gora surađivati s ICTY-jem. Moj boravak u Crnoj Gori je, dakle, rezultat tog sastanka i mogu reći da sam, za prvi put, zadovoljan.

Mogući optuženici

— Čime ste zadovoljni, stupnjem suradnje s podgoričkom vladom, iskazima svjedoka...?

Crnogorska vlada je podržala naš rad, povezali su nas s ljudima s kojima smo htjeli razgovarati, a dio njih smo i prije kontaktirali i sada se susreli. Imali smo potpunu slobodu kretanja i kontakata sa svjedocima i može se reći da je podgorička vlada u tome bila susretljiva.

No, treba naglasiti kako smo tek na početku rada misije ICTY-ja u Crnoj Gori. Nadam se da ćemo i u kasnijim fazama istrage naići na jednak tretman od strane crnogorske vlade. Također mogu reći i da sam zadovoljan dobrim dijelom iskaza svjedoka prikupljenih u Podgorici, čime su upotpunjena naša dosadašnja saznanja o onome što se u dubrovačkom kraju zbivalo tijekom 1991./92. godine.

— Ako je suditi prema dosadašnjim informacijama iz istrage o tzv. operaciji Dubrovnik, dojam je kako će se na popisu mogućih optuženika u Haagu naći najviši vojni zapovjednici, kao i političari koji su podržavali osvajanje hrvatskoga juga?

To je smjer kojim inače Haaški sud ide, što je vidljivo i iz dosad podignutih optužnica i procesa koji su u tijeku. Naravno, u dosadašnjoj praksi imali smo pred Sudom i niže rangiranih političara i vojnih zapovjednika do kojih smo došli. Pristup koji ste spomenuli podržavaju i Vijeće sigurnosti UN-a, kao i glavna tužiteljica Carla del Ponte. To je politika ICTY-ja i valja očekivati da će tako biti i u slučaju Dubrovnika.

— U Dubrovniku se vrlo pouzdano zna da je tzv. Drugom operativnom grupom JNA za dubrovačko-hercegovačko ratište zapovijedao general Pave Strugar, da su tim i pridruženim paravojnim postrojbama zapovijedali admirali Miodrag Jokić i Milan Zec, generali Radomir Damjanović, Radomir Eremija, Branko Stanković, Jevrem Cokić... nabrajam samo neke najznačajnije, pri čemu se ne može zaobići ondašnji savezni sekretar za obranu general Veljko Kadijević.

Paralela s Vukovarom

Među političarima su najeksponiraniji bili tadašnji predsjednik Predsjedništva Crne Gore Momir Bulatović i ondašnji potpredsjednik Predsjedništva SFRJ Branko Kostić. Je li itko od njih na popisu za Haag?

U ovoj fazi istrage preuranjeno je govoriti o mogućim optuženicima. Ne mogu sada konkretno govoriti o imenima i ono što mogu reći jest kako je poznato da osobe koje su bile na ratištu i počinile zločine mogu biti optužene, kao i oni koji su bili na zapovjednim dužnostima. Uvjeren sam da će, prema dosadašnjim iskustvima iz djelovanja ICTY-ja, ta načela vrijediti i za "operaciju Dubrovnik".

— U krugovima bliskim Tribunalu može se čuti kako je strategija haaškog tužiteljstva poprilično jasna: one koji su napali Dubrovnik i jug Hrvatske, ICTY će vjerojatno tretirati kao okupacijsku silu koja se 1991. godine upustila u bitku za stvaranje velike Srbije, zauzimanjem dijela hrvatskoga državnog teritorija. Slična je strategija u Haagu bila primijenjena i u slučaju Vukovara. Što nam o tome možete reći?

Iako još nije poznato tko bi sve u Haagu od vojnih zapovjednika ili političara mogao biti optužen u dubrovačkom slučaju, smatram kako je jasno da je Beograd ovo područje htio priključiti Srbiji. Mislim da ste u pravu kad kažete kako u slučaju Dubrovnika i Vukovara ima mnogo paralela koje se mogu povući.

No, malo je rano govoriti kako će se sve to odvijati tijekom postupka koji slijedi. Ali u svakom slučaju držim da svatko onaj tko hoće jasno sagledati činjenice iz 1991. godine vidi mnoštvo paralela između Vukovara i Dubrovnika.

— Još 1993. godine tvrdilo se kako će nepoštovanje Haaške konvencije o zaštiti spomeničke baštine u dubrovačkom slučaju biti jednim od temelja optužnice. Dokle se u tome stiglo?

To je bio dio našega istraživanja i u ljeto 1998. godine, kao i tijekom naših ovogodišnjih četiriju misija u Dubrovniku. Riječ je o napadima i bombardiranjima stare dubrovačke gradske jezgre, koja je pod UNESCO-ovom zaštitom kao dio svjetske spomeničke kulturne baštine.

Ubrzanje istrage

Istražili smo što se s tim u vezi dogodilo i to je ono što ćemo procesuirati, jer su štete na spomeničkoj cjelini vrlo velike, a ne smiju se zanemariti ni brojne ljudske žrtve.

— Jeste li zadovoljni suradnjom vlasti u Dubrovniku i iskazima dubrovačkih svjedoka?

Želio bih najprije reći kako se osobno slažem s dosta onih koji smatraju da smo kasno započeli istraživanja u dubrovačkom slučaju. Nova hrvatska Vlada dala nam je punu potporu i pomogla u prikupljanju dokaza, čime je istraga ubrzana. Unatoč činjenici što smo i kasnije započeli s istragom s Dubrovčanima kao svjedocima, iznimno smo zadovoljni. I poslije toliko godina od rata, ljudi koji su proživjeli strahote žele govoriti i objektivno svjedočiti.

U Dubrovniku smo prikupili više od 100 iskaza relevantnih svjedoka i ostvarili izvanrednu suradnju s Policijskom upravom, odnosno njezinim Odjelom za počinjene ratne zločine. Moji suradnici i ja smatramo kako su dokazi koje smo ovdje prikupili vrlo čvrsti i da će činiti bitne elemente u procesu konačnog uobličavanja prvih optužnica. Taj nam dio posla slijedi i mogu reći da sam u tom pogledu optimist.

Prve optužnice - na proljeće?

— U Dubrovniku je zapamćena lipanjska izjava Carle del Ponte prema kojoj se glavna tužiteljica ICTY-ja nada da će do kraja ove godine biti podignute i prve optužnice. Možete li takvu najavu potvrditi?

Mislim da se naša istraživanja bliže kraju. Od lipnja do sada dogodile su se neke stvari za koje glavna tužiteljica tada nije mogla znati. Ostvarila nam se, primjerice, prilika da posjetimo Crnu Goru, što je bila prigoda da dobijemo dodatne informacije o zbivanjima u dubrovačkom slučaju.

Namjeravamo tamo ići i početkom iduće godine, tako da će se predviđeni "time table" za Dubrovnik malo pomaknuti. Ali ne i odviše.

Mislim da je prvo tromjesečje iduće godine realno vrijeme u kojemu se mogu završiti poslovi koji slijede prije podizanja prvih optužnica. Nastavit ćemo naš rad i ovdje i u Podgorici, a nadam se i u Beogradu. Ne samo radi Dubrovnika već i zbog brojnih drugih ratnih žarišta na kojima su počinjeni zločini.