MOSTAR, 8. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) - Tročlano Predsjedništvo BiH jednoglasno je donijelo odluku o uspostavljanju diplomatskih odnosa BiH sa SR Jugoslavijom, a suglasnost za taj proces dali su i članovi Kolegija ministarstva vanjskih poslova u kojem su se do sada predstavnici bosanskih Srba protivili zbog spominjanja u Protokolu tužbe BiH pred Haaškim sudom protiv SR Jugoslavije za agresiju i genocid. Od službenog Beograda sada se, kako je izjavio ministar vanjskih poslova BiH dr. Jadranko Prlić, očekuje odgovor već do kraja tjedna.

Naime, na sjednici Predsjedništva došlo je do određenih izmjena u tekstu Protokola koje je Prlić ocijenio »korakom naprijed, pogotovo ako se ima u vidu tijek rasprave«, uz izražavanje mišljenja da se »došlo do cjelovitog rješenja«. U novoj formulaciji, u tekstu Protokola o uspostavi diplomatskih odnosa usvojenoj na predsjedništvu BiH stoji: »Uspostavljanje diplomatskih odnosa omogućit će BiH i SR Jugoslaviji da učine odlučujuće korake na ubrzavanju rješavanja pitanja sukcesije, individualizacije odgovornosti za ratne zločine, kao i rješavanje međusobnih sporova«. Prethodna formulacija glasila je: »Uspostavljanje diplomatskih odnosa omogućit će našim narodima i građanima da učine odlučujuće korake na ubrzavanju rješavanja pitanja sukcesije, indidivualizacije odgovornosti za ratne zločine, kao i prevladavanju sporova između naših država pred međunarodnim institucijama«. Iz novog ponuđenog teksta Protokola Beogradu otpale su, dakle, formulacije »našim narodima i građanima« i »između naših država pred međunarodnim institucijama«.

Predsjedništvo BiH istaknulo je kako te izmjene ne treba dovoditi u vezu s aktualnom tužbom koja postoji kod Međunarodnog suda u Haagu. Slično stajalište, iznio je i bosansko-hercegovački ministar vanjskih poslova dr. Jadranko Prlić, ustvrdivši da »tužba ostaje u fazi u kojoj je trenutačno«. Kada je riječ o povlačenju tužbe protiv Jugoslavije, ako je po tim stajalištima suditi, Bosna i Hercegovina ne želi odustati kao ustupak za uspostavu punih diplomatskih odnosa između Sarajeva i Beograda.

Bosanski Srbi do sada su u zajedničkim tijelima vlasti BiH o toj tužbi iznosili stajalište kako se radi o »tužbi jednog naroda podnesenoj u vrijeme preddaytonskog procesa«, pri čemu oni nisu nikada dali suglasnost za nastavak tog procesa. Upitno je, međutim, može li izmjena njihova mišljenja - ako se uopće tako može ocijeniti njihov pristanak za novi tekst Protokola - dovesti i do pozitivnog odgovora Beograda, za koji je Prlić, s obzirom na očekivanu brzinu odgovora i »cjelovitost rješenja«, dao naslutiti da bi mogao biti pozitivan.