Novi list: 16. 12. 2000.
Javnost od 1998. zna za istragu o “Oluji”
Mogućnost da Haški sud vodi istragu protiv hrvatskih generala za akciju “Oluja” prvi je javno, još prije dvije godine, spomenuo pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
U govoru koji je u zimu 1998. održao u Ratnoj školi, Tuđman je, obraćajući se generalima, kazao da ima saznanja kako se protiv njega i generala vode istrage.
Nekoliko mjeseci nakon Tuđmanovog govora, istražitelji ICTY-ja su u Zagrebu razgovarali s umirovljenim generalom Ivanom Čermakom. Čermak je tada našem listu izjavio da su “neslužbeno razgovarali o njegovoj ulozi u Kninu”. U proljeće 1998., istražitelji ICTY-ja željeli su razgovarati i s umirovljenim generalom Zvoni
mirom Červenkom, bivšim načelnikom Glavnog stožera HV-a. Tuđman je navodno Červenku dao dozvolu za razgovorz ali on nikada nije održan zbog bolesti generala Červenka.Iste godine, Vlada je zabranila generala Anti Gotovinu da svjedoči pred ICTY-jem o akciji “Oluja”. General Gotovina, tvrdila je tadašnja Vlada, nije se dužan odazvati pozivu da bi svjedočio o okolnostima prije, tijekom i nakon operacije “Oluja”, jer je ta “operacija bila ograničena vojno redarstavena akcija, a ne oružani sukob za koji je, prem
a međunarodnom pravu, nadležan Haški sud”.U ožujku prošle godine “New York Times” je objavio da su istražitelji suda u opsežnom izvještaju o akciji “Oluja” predložili podizanje optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka, Ante Gotovine i Mirka Norca. Tadašnja glavna tužiteljica Louise Arbour potvrdila je autentičnost dokumenta na koji se pozivao “New York Times”.
Tijekom ove godine zamjenik glavne tužiteljice Graham Blewitt je u nekoliko navrata, domaćim i stranim medijima, najavio da bi optužnice za “Oluju” mogle biti podignute početkom 2001.