Novi list: 16. 12. 2000.

Hrvatska i Haški sud

Vlada nema izbora: Izručit će sve koje Haag zatraži

Usvajanje 13 točaka o suradnji sa Sudom tek su sedativ za desnicu. Kad stignu optužnice, Vlada će izručiti osumnjičene, jer je na to obvezuje Ustavni zakon o suradnji. Sve drugo izazvalo bi sankcije, a sankcije su valjda zadnja stvar kojom bi Račanova vlada željela uveličati proslavu skore prve godišnjice

Iako je od samog početka dolaska na vlast vlada premijera Ivice Račana znala da Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (ICTY) vodi istragu za zločine počinjene u akciji “Oluja” koja će prema najavama tužiteljstva početkom iduće godine rezultirati podizanjem optužnica protiv hrvatskih generala, Vlada po tome pitanju nije činila ništa sve do prije desetak dana, kada je na zatvorenoj sjednici usvojila 13 zaključaka o suradnji s ICTY-jem.

Sve do ozbiljnih najava skorog podizanja optužnica sadašanja je vlada, kao nekada i bivša HDZ-ova vlada, primjenjivala taktiku “držanja fige u džepu” i nudila bespogovornu suradnju.

U zaključcima se između ostalog traži da Haški sud istražuje konkretne zločine, a ne legitimne operacije hrvatskih oružanih snaga kao što su “Bljesak” i “Oluja”, da tužiteljstvo suda napusti svoj stav progona samo odgovornih na “vodećim položajima”, više učini na procesuiranju zločina bivše JNA u Hrvatskoj, te da ne primjenjuje dvostruke standarde u procjenjivanju suradnje pojedinih država.

Vlada nadalje navodi da će razmotriti mogućnost upućivanja prijedloga Hrvatskom saboru o izmjeni Ustavnog zakona o suradnji s ICTY-jem. Promjena zakona bi hrvatskom pravosuđu omogućile da preispita utemeljenost optužnica. Usvojen je i zaključak o predlaganju izmjene statuta Haškog tribunala. No statut ICTY-ja može mijenjati samo Vijeće sigurnosti UN-a, koji je osnivač Suda.

Minimalne šanse za promjenu Ustavnog zakona

Ovi zahtjevi, kako se ocjenjuje u stručnim pravnim krugovima bliskim vladinom Savjetu za suradnju s ICTY-jem, mogu se tumačiti kao neka vrsta “sedativa” za javnost koja će vjerojatno negativno reagirati na optužnice protiv nekih generala.

- Šanse za ovakvom promjenom zakona o suradnji su minimalne, jer bi to bilo u sprotnosti s statutom ICTY-ja koji jasno određuje da međunarodni sud ima prioritet nad nacionalnim sudovim. Šanse da se promijeni statut Haškog suda su nikakve, jer statut može mijenjati samo Vijeće sigurnosti UN-a, koje je uz velike poteškoće teško usuglasilo i postojeći statut Suda. S druge strane dio vladinih zaključaka o dvostrukim standardima vrednovanja suradnje je opravdan. Nije učinjeno ništa da Milošević i ostali dođu u Haag, a istovremeno se pred Hivatsku stavljaju ozbiljni i ponekad nemogući zahtjevi. Traži se sva dokumentacija o “Oluji”, koju je fizički gotovo nemoguće dostaviti. Hrvatska je otvoreno pristupila suradnji s Hagom. Hrvatska Vlada ne želi i neće sakrivati zločine, niti zaustavljati optužnice jer nitko razuman ne može poreći da zločina nije bilo smatra naš izvor blizak vladinom Savjetu za suradnju s ICTY-jem.

Prem službenim podacima, u šest godina rada ICTY je donio 17 presuda i vodio pet suđenja, ali još uvijek nije uspio privesti pravdi Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i ostala najtraženija lica s haških potjernica kao što su “vukovarska trojka” Radić, Šljivančanin i Mrkšić.

Zamjenik glavne tužiteljice Graham Blewitt zaključke Vlade nazvao je diktatom i pokušajem izbjegavanja obaveza uoči podizanja optužnica za “Oluju”. Ured glavne tužiteljice Carle del Ponte - koja je nedavno na Vijeću sigurnosti UN-a dala packe i novoj hrvatskoj vlasti optuživši je da kao i bivša vlast uporno i tvrdoglavo odbija predati dokumente neophodne za završetak istrage o Oluji - još jednom je ponovio da od Hrvatske očekuje suradnju, poštivanje međunarodnog prava, a ne prepucavanje preko medija, politizaciju, ultimativane zahtjeve i korištenje suradnje s ICTY-em za dnevno političke svrhe.

Mesićeva kritika

Ovome zadnjem nisu odolili ni Vladimir Šeks, ni ministar Tonino Picula, a pogotovo hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

Šeks je odmah ustvrdio da 13 zaključaka predstavlja zaokret Račana k politici HDZ, i dobar temelj za buduću političku suradnju dvaju stranaka.

Ministar Picula je demagoški sa saborske govornice prijetio ostavkom ako se svih 13 zaključaka ne provede, iako dobro zna da su neki od njih apsolutno neprovedivi.

Najdalje je otišao predsjednik Mesić, koji je svoj prvi odlazak u inozemstvo iskoristio za oštre kritike Vladinih zaključaka o suradnji s ICTY-jem. Napuštajući Siciliju i Palermo, gdje je sudjelovao na konferenciji UN-a o organiziranom kriminalu, Mesić je Račana i ministre u Vladi optužio da haške optužnice koriste za manipulaciju, da Hrvatsku ponovo vode u izolaciju kako bi mogli nesmetano krasti kao i njihovi prethodnici.

- Napadati međunarodne institucije, suprotstavljati se Haškom tribunalu i UN-u, znači ponovo voditi Hrvatsku u izolaciju. Onaj tko spekulira na ovaj način želi ponovo izoliranu Hrvatsku, želi ponovo vidjeti na vlasti one koji su pljačakli Hrvatsku ili želi sam nastaviti pljačku. Oni koji na ovaj način daju na zananje hrvatskoj javnosti da je Haški sud i svijet protiv Hrvatske, očito imaju nešto drugo na umu, a ne dobro Hrvatskoj - kazao je Mesić.

Po dolasku u Hrvatsku nonšalantno je kazao da nije mislio na Vladu, ne pojasnivši na koga je mislio.

Ljutnja ministara

Unatoč Ijutnji svojih ministara koji su ovakve izjave ocijenili “nečuvenima i neprihvatljivima”, premijer Račan je preko svega prešao još jednom konstatiravši da će Vlada u suradnji s ICTY-jem provoditi 13 zaključaka, “ne primajući nikakve optužnice za Domovinski rat i akcije Bljesak i Oluja, uz punu suradnju s Haškim sudom, pri čemu se želi sačuvati pravni poredak i dignitet Hrvatske”.

Premijer Račan će optužnice ipak morati primiti, a sve one koji se na njima budu nalazili izručiti ICTY-ju jer Hrvatsku na to obavezuje važeći Ustavni zakon o suradnji s haškim sudom.

Druga mogućnost koja mu preostaje jest odbijanje suradnje s ICTY-jem. Posljedica toga bila bi prijava Vijeću sigurnosti UN-a i uvođenje sankcija, a sankcije su valjda zadnja stvar kojom bi Račanova vlada željela uveličati proslavu skore prve godišnjice.

Zorana Bajt