Jutarnji list: 20. 12. 2000.

Upitna investicija vrijedna 150 milijuna dolara

Europska banka odustala od ulaganja u autocestu Zagreb - Goričan?

ZAGREB - Europska investicijska banka za sada je odustala od financiranja dovršetka autoceste Zagreb - Goričan u vrijednosti od 150 milijuna dolara, izjavio je jučer Stanko Kovač, pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Umjesto toga, EIB je zauzvrat ponudio preuzimanje nekog drugog projekta, značajnog za Hrvatsku.

Kao razlog privremenog odustajanja od financiranja gradnje autoceste, u dopisu kojije EIB uputio Ministarstvu graditeljstva početkom prosinca, navode se problemi između prijašnjeg koncesionara Astaldija i Republike Hrvatske. Naime, EIB ne želi ulagati u gradnju autoceste Zagreb - Goričan sve dok se ne razriješi legalno osporavanje prijašnjeg koncesijskog ugovora odnosno arbitražni spor koji je 15. svibnja ove godine memorandumom o sporazumu stavljen u mirovanje. Cilj sporazuma, objašnjava Kovač, je da se mirnim putem riješi problem između Hrvatske i Astaldija. Uz spor s Astaldijem, EIB je istaknuo kako financiranje koče i tzv. nedefinirani efekti utjecaja na okolinu koji se trebaju ponovno preispitati. Nakon rješavanja tih problema, EIB će ponovno započeti s financiranjem gradnje autoceste Zagreb - Goričan. Podsjetimo, Astaldi i Transeuropska autocesta u prosincu prošle godine uložili su tužbu protiv Republike Hrvatske pri arbitražnom sudu u Beču.

Problemi tehničke naravi

Međutim, glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Mardetko-Kurečić demantirala je jučer vijest o odustajanju Europske investicijske banke od financiranja autoceste Zagreb-Goričan.

Riječ je, istaknula je, o problemima pravno tehničke naravi s koncesionarom Astaldijem zbog čega taj projekt ne može odmah ući u brzu realizaciju. No, Europska investicijska banka ponudila je zauzvrat preuzimanje nekog drugog projekta, važnog za Hrvatsku, dok se pravno tehnički problemi ne riješe.

Podsjetimo da su prošlog tjedna ministar financija dr. Mato Crkvenac i potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Ewald Nowotny potpisali Okvirni ugovor o suradnji, koji predstavlja temelj za daljnju suradnju EIB-a i Hrvatske.

Tri područja suradnje

EIB je spreman uložiti u Hrvatsku otprilike 250 milijuna eura, a prošlog se tjedna raspravljalo o pet projekata. Riječ je o modernizaciji i elektrifikaciji željezničke pruge od Belog Manastira do Vrpolja, izradi master plana zaštite Jadrana i ulaganju u modernizaciju hrvatskih aerodroma, od kojih je prvi na redu onaj Zagrebačke zračne luke. S HBOR-om je dogovoren globalni zajam EIB-a za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, posebno u turizmu.

U ovoj je godini EIB odobrio ukupno 33 milijarde eura zajmova, što tu banku čini najvećom javnom bankom u svijetu, a u vlasništvu je 15 država članica EU-a. Riječ je o dugoročnim zajmovima za gradnju prometne infrastrukture, globahiim zajmovima za razvoj malog i srednjeg poduzetništva te za financiranje zajedničkih ulaganja. EIB u Hrvatskoj želi razviti aktivnosti u sva tri područja.

Dug Hrvatske prema EIB-u iznosi oko 553 milijuna kuna, a konvertiran je u različitim valutama.

A. Ostrihon, J. Šević