Hrvoje Šarinić, Ivić Pašalić, Miroslav Tuđman, Vice Vukojević i Franjo Gregurić haaški su osumnjičenici iz vrha bivšeg HDZ-a odgovorni za organiziranje, naređivanje i zataškavanje ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tu informaciju objavio je u petak predsjednik Hrvatske stranke prava 1861 Dobroslav Paraga ne želeći, ni nakon višekratnog insistiranja, otkriti svoje izvore, pa čak ni detalj je li popis imena dobio od nekog iz Hrvatske ili iz Haaškog suda.

Franjo Gregurić zanimljiv je Haaškom sudu kao premijer u čije su se vrijeme dogodili zločini u Gospiću i Pakračkoj Poljani koje bivša vlast nije željela procesuirati. Vice Vukojević je, prema Paraginim riječima, svoju kartu za Haag osigurao aktivnim sudjelovanjem u etničkom čišćenju u Bosni i Hercegovini, posebno slučajem silovanja zarobljene Bošnjakinje. Protiv Miroslava Tuđmana, osnivača i bivšeg ravnatelja HIS-a, Haaški sud podnijet će optužnicu, tvrdi predsjednik HSP-a 1861, zbog zataškavanja i opstrukcije istražnih radnji vezanih uz zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH. Ivić Pašalić postao je haaškim osumnjičenikom također zahvaljujući svojoj ulozi jednog od ključnih aktera u prikrivanju hrvatske uloge u ratnim zločinima.

Bivši predsjednik HHO-a i glavni istražitelj zločina počinjenih u vrijeme rata u Hrvatskoj Ivan Zvonimir Čičak nije želio detaljnije komentirati Paragine navode, nego je samo kratko ustvrdio da "u njima ima dosta elemenata vjerodostojnosti". Podsjetimo, u intervjuu danom prije godinu dana "Novom listu" I. Z. Čičak je otvoreno problematizirao ulogu Hrvoja Šarinića u akciji Medački džep. On je, tvrdio je tada Čičak, kao tadašnji predstojnik UNS-a, bio zadužen za odnose s UNPROFOR-om i morao je znati za hrvatske zločine na koje su upozoravali međunarodni predstavnici.

“Činjenica da je Ivić Pašalić svojedobno izabran za potpredsjednika hrvatskog parlamenta, zahvaljujući podršci vladajuće koalicije šestorice, pokazuje koliko se aktualna vlast, zbog kukavičluka ili čak dogovora s bivšom vladajućom vrhuškom, plaši obračuna s pravim kriminalom i zločinačkom organizacijom koja ga je provodila", ustvrdio je Paraga na konferenciji za novinare. Prema njegovoj ocjeni, zbog takve se neodlučne politike na udaru našao i general Petar Stipetić, iako je sa samim zločinima imao mnogo manje nego njihovi stvarni nalogodavci.

"Javna je tajna da je sudske procese blokirao Berislav Živković, a ne smije se zaboraviti ni da je upravo Zadnik u to vrijeme bio njegov zamjenik", podsjetio je Dobroslav Paraga, upozoravajući da je on osobno prije nekoliko mjeseci Zadniku poslao materijale s izjavama ključnih svjedoka vezanih uz slučaj Ivana Andabaka.

"Vladajuća šestorica nemaju hrabrosti prozvati niti jednog političara za ratni zločin, možda zbog toga što i u njoj sjede pojedinci poput predsjednika HSLS-a, koji bi, kao član Vlade nacionalnog jedinstva, mogao mnogo znati o likvidacijama u vrijeme rata", kazao je Paraga podsjećajući da je još u siječnju 1992. godine Odbor za ljudska prava dobio materijale o počinjenim zločinima za koje su, tvrdi Paraga, "svi znali da su naređeni iz Zagreba".

On je o likvidacijama u Gospiću doznao od pripadnika HOS-a koji su, doduše, na teren došli tek u drugoj polovici studenoga 1991. godine, ali su čuli za ubojstva srpskih civila koji nisu bili nikakva vojna prijetnja za obranu grada.

"O tome sam upozorio i nekoliko aktualnih ministara u hrvatskoj Vladi da u Njemačkoj postoje zaštićeni svjedoci koji su ključni u rasvjetljavanju gospićkih zločina, ali nitko od njih ništa nije poduzeo", zaključio je Paraga.

Dobroslav Paraga nije želio komentirati novinarsko pitanje zašto se, među visokim državnim dužnosnicima koje navodno traži Haaški Tribunal, nije našao i aktualni Predsjednik Republike, a tadašnji predsjednik Sabora, Stipe Mesić. Uz napomenu da on nije haaški tužitelj, predsjednik HSP 1861 procjenio je da se Mesić “valjda iskupio i svojim svjedočenjem pred sudom u Haagu. Koliko je meni poznato, on se protivio politici etničkog čišćenja i podjele BiH te je zbog toga istupio iz HDZ-a. To je ipak učinio prekasno, zaključio je.

U prvom redu besmisleno je da me trpa u isti koš s Pašalićem i Vukojevićem s kojima sam već godinama u javnom sukobu. Nipošto nismo na istoj liniji niti dijelimo mišljenja, pogotovo sada kad sam se ja povukao iz političkog života.

Vlada kojoj sam ja bio premijer, 91. i 92. godine, prva je koalicijska Vlada na području RH, koja je i dobila Domovinski rat. Mislim da su stoga Paragina prozivanja bez osnove i uporišta. Napokon, nikada nisam dobio nikakvih indicija od Haaškog suda za takvo nešto, a upravo Vlada na čelu koje sam bio inicirala je osnivanje suda za ratne zločine.

dv, ss

mp

Prije objavljivanja Paraginih saznanja listu haaških osumnjičenika donio je najnoviji broj Nacionala. U njemu su poimenice navedeni generali Mirko Norac, Rahim Ademi, Mladen Markač te admiral Davor Domazet kao glavni osumnjičenici za zločine počinjene u akciji Medački džep, dok se za generale Petra Stipetića i Janka Bobetka te političare Hrvoja Šarinića i Slavka Degoriciju još uvijek ne zna hoće li s haaškim istražiteljima razgovarati samo kao svjedoci ili mogući osumnjičenici.

Za zločine počinjene u "Bljesku" ispituje se uloga generala Stipetića, Mladena Markača i Imre Agotića. Kada je riječ o "Oluji", istražitelji su se do sada bavili ulogom generala Ivana Čermaka, Norca, Damira Krstičevića, Ivana Koradea i Markača. Kako Nacional objavljuje, odluku o tome hoće li u Haag i netko od političara iz vrha HDZ-a odlučit će pobjednička struja unutar Tribunala: agresivna se zalaže upravo za takav pristup.