Prenosimo članak iz Večernjeg lista od 11. rujna 1999. s namjerom da se posjetitelji naših stranica upoznaju s financijskom stranom priprema tzv. oporbenih stranaka radi izlaska na predstojeće izbore. Pristaše pravaške opcije utjelovljene u HSP-1861., trebaju si svatko za sebe postaviti pitanje koliko sam žrtvovao ili spreman žrtvovati, odnosno koliko vjerujem u borbu za Starčevićevu Hrvatsku i koliki je moj stvaran doprinos za njeno ostvarenje.

  Večernji list: 11. 9. 1999.

KAKO I KOLIKO OPORBENI PODUZETNICI FINANCIRAJU SVOJE POLITIČKE STRANKE

Čačić daje po četiri tisuće kuna mjesečno, a Fižulić osigurava i pomoćnu radnu snagu

Poduzetnici rado pomažu političku opciju za koju procijene da ima najviše šansi da osvoji vlast. Nije stoga čudno da su često u stranačkim vrhovima, a mnogi su bili i osnivači stranaka

Piše: Jasmina Popović

Skandal oko Komercijalne banke izvukao je na površinu među ostalim i velikodušnost Josipa Šoića prema HDZ-u, ali i brojnim državnim institucijama. Iz popisa koji su objavljivani po novinama činilo se da je bilo dovoljno doći do Šoića vjerojatno uz jaku stranačku preporuku, pa da se ne izađe praznih ruku. No, ta je afera još jedanput otvorila i temu o tome koliko poduzetnici koji su ujedno članovi stranaka financijski pridonose svojim strankama. Komentirajući Šoićevu izdašnost, Drago Krpina je nedavno izjavio da su 'donacije primale sve stranke, pa i HDZ' ali oporba ipak smatra da se to što HDZ naziva donacijama nikako ne bi moglo svrstati u tu kategroiju. Dokaz da HDZ obilato prima pomoć iz raznih, ne uvijek prikladnih, izvora traže i u tome što ni u novom izbornom zakonu, izgleda, neće proći prijedlog i da se zabrani financiranje stranaka iz javnih poduzeća. Istina, novi prijedlog sadrži odredbe po kojima će stranka moći prikupiti do dva milijuna kuna iz vlastitih izvora, kao i obveza da se objave izvori financiranja i svote, što bi po nekima moglo unijeti više reda u stranačke financije, premda nije sigurno da to svim strankama odgovara.

No, zato je sigurno da svim strankama odgovaraju poduzetnici i vole ih imati u svojim redovima, a ni poduzetnici s kojima smo razgovarali uglavnom ne bježe od obveze da stranku podupiru i mimo redovne članarine. I dok Ivan Grdešić, profesor na Fakultetu političkih znanosti, poručuje poduzetnicima da bi im bilo bolje da radnicima isplaćuju plaće, nego da financiraju stranke, u Hrvatskoj udruzi poduzetnika kažu da se sve više njihovih članova javlja sa željom da pomaže političke stranke u čijim programima nalaze neki svoj interes.

Od poduzetnika koliko i od države

Radimir Čačić, poduzetnik i ujedno i predsjednik HNS-a, stranke kola bi svom imenu najradije dodala i riječ poduzetnička, daje u stranačku blagajnu svaki mjesec četiri tisuće kuna na ime članarine, a stranku podupire i izvanrednim donacijama, isto kao i drugi članovi poduzetnici.

- Dajem, kao i mnogi drugi osobnu financijsku pomoć, a donirala je i moja tvrtka 'Coning'. No sve je popraćeno dokumentima iz kojih se jasno vidi u koje je svrhe potrošen novac. U HNS-u, prema njegovim riječima, ima više od 700 poduzetnika, i očekuje se da će oni, kao i dosad, dati financijsku podršku stranci. - Cilj nam je skupiti bar još toliko koliko ćemo kao parlamentarna stranka dobiti iz proračuna. HNS računa na 130 tisuća DEM od države i još najmanje toliko od svojih poduzetnika, kaže Čačić.

Prihode na uvid javnosti

I Goranko Fižulić, vlasnik 'Magme' i jedan od osnivača HSLS-a, financijski obilato pomaže svoju stranku, kako novčanim tako i sponzorskim donacijama i davanjem pomoćne radne snage u vremenima predizbornih kampanja. Fižulić tvrdi da je Hrvatska "više-manje partijska država u kojoj u mnogim stvarima ne postoji razlika između državnog aparata i stranke na vlasti, pa dolazi do nekontroliranog prelijevanja novca" i zalaže se da u budućnosti za sve vrijede ista pravila financiranja, pa tko bude imao više donatora neka ima i više novca u stranačkoj blagajni.

- U svijetu postoje razrađeni modeli financiranja političkih stranaka i nema razloga da i mi ne usvojimo neki od njih. Zalažem se da se političke stranke podvrgnu redovitim kontrolama poreznih organa i financijske policije i da svoje prihode stave na uvid javnosti, kaže Fižulić. Time bi se, po njemu, izbjegle spekulacije, podmetanja i stvaranje crnih fondova.

U LS-u su za predstavnika svog gospodarskog programa izabrali Mladena Vilfana, vlasnika poduzeća 'Talon', koji je protiv toga da bilo koja stranka ima pravo na politički reket, kako od svojih članova tako i od građana. Stoga se zalaže za vrlo jasne odnose u financiranju stranaka.

- Liberalna stranka osniva Poslovni klub u kojem će biti 500-600 članova i uoči izbora smo lansirali krilaticu 'Tisuću poduzetnika po tisuću kuna', što bi omogućilo bezbolno financiranje i jednaki tretman svih poduzetnika u stranci.

No, kažu u LS-u, podrazumjeva se da poduzetnici, kako oni iz Hrvatske tako i oni koji žive u inozemstvu, mogu donirati i više od toga, s time da svi prihodi budu transparentni. I Vilfanu, kao i većini oporbenih poduzetnika, u prijedlogu izbornog zakona jako smeta odredba po kojoj javna poduzeća nisu izuzeta od doniranja političkih stranaka.

Više donacija na lokalnim razinama

U SDP-u su poduzetnici u svojim financijskim obvezama izjednačeni s ostalim članovima, ali logično je da se od njih u vrijeme prije izbora očekuje malo jači angažman. Potvrđuje to i Davorko Vidović, potpredsjednik SDP-a, koji kaže da su dosad poduzetnici, osobito na lokalnim razinama, davali svoje donacijske i sponzorske priloge koji bi pokrivali troškove kampanje, s time da je svaki poduzetnik točno znao na što se troši njegov novac.

Slaže se s tim i Milan Stojanović, sisački esdepeovac i vlasnik 'Zlatne igle'.

- Plaćam članarinu, kao i ostali članovi, a o sponzorstvu se dogovaramo. Budući da planiramo osnivanje Foruma poduzetnika SDP-a, vjerujem da će se i to tijelo odrediti prema financiranju stranke, ali cilj nam je prije svega da se poduzetnici međusobno povežu i pomažu, objašnjava Stojanović.

Očito, razlika među strankama ima manje u načinu financiranja stranaka nego u nekim drugim stvarima. Poduzetnici rado pomažu političku opciju za koju procijene da im najviše odgovara, ili možda da ima najviše šansi da osvoji vlast. Nije stoga čudno da su poduzetnici često u stranačkim vrhovima, mnogi su bili i osnivači stranaka, jer je za to trebao i početni kapital, a i ako nisu učlanjeni, vrata stranaka su im obično otvorena pa se često u vremenima izbornih kampanja i nekih jakih stranačkih događanja pojavljuju kao (više ili manje) diskretni donatori. Drugačije neće biti ni prije ovih izbora, ali bi obveza javnog objavljivanja izvora financiranja, kao i iznosa koje pojedinci daju smanjila nagađanja javnosti o tihim partnerima i njihovim donacijama. A i biračima bi neke stvari bile jasnije.

HSS neće ni članarinu

Za razliku od većine stranaka koje se nimalo ne bune kada poduzetnici daju više, HSS ne traži novac niti računa na njega, pa ni kada je riječ o članarini.

- Ni predsjednik stranke Zlatko Tomčić, koji je ujedno i poduzetnik, a ni ostali poduzetnici u stranci ne plaćaju članarinu, jer je mi nemamo, niti dodatno financiraju stranku, objasnio je Stanko Grčić, glavni tajnik stranke, i dodao da se HSS financira iz državnog proračuna. I u predstojećoj izbornoj kampanji računamo samo na sredstva koja nam po zakonu pripadaju, pa kako ni do sada, nismo uputili nikakav poziv našim poduzetnicima da nas posebno pomažu, kaže Grčić.

HDZ traži jednokratnu pomoć

S obzirom da je nedavno Ćiro Blažević sa 100 tisuća DEM donirao Hrvatsko narodno kazalište, za sreću u nogometnoj utakmici, kako je rekao, nije teško pretpostaviti da će i ova predizborna kampanja natjerati bar neke poduzetnike hadezeovce da posegnu u svoje džepove.

Prema riječima Ivice Ropuša, glasnogovornika HDZ-a, njegova stranka pozdravlja uvođenje reda u financiranje stranaka, kao i financiranje iz proračuna.

- Uskoro ćemo uputiti prijedlog Saboru, a nadamo se da će ga prihvatiti i ostale stranke, da se strankama isplati jednokratna novčana pomoć za pripremanje ovogodišnje kampanje, koja će biti vrlo teška, a neće biti jeftina, najavio je Ropuš.

HDZ za svoje članove ima propisane članarine koje se ubiru više ili manje redovito, a najuzorniji u plaćanju su dužnosnici, koji uplaćuju u stranačku blagajnu između 400 i 600 kuna mjesečno.

- Naravno, donacije su dobrodošle, ali, kaže Ropuš, svjesni smo da vremena nisu laka i da se ne može računati na veliku izdašnost, a, kako se čuje, ni dio stranaka nije sklon velikim donacijama kako donatori ne bi pomislili da nakon izbora imaju pravo na neke ustupke. No nitko ne može spriječiti člana da i financijski pomogne svoju stranku, pa će možda Nikica Valentić, Ante Jurjević, Velimir Šimunić, Anđelko Herjavec, a zašto ne i Ćiro Blažević, kao i brojni drugi poduzetnici koji su u najjačoj stranci među onima koji osjećaju potrebu da budu sponzori i donatori.