Karlovački list: 15. 11. 1999.

POZIVNICE NJEMAČKIH POLITIČKIH ZAKLADA HRVATSKIM POLITIČKIM STRANKA PO NEJASNIM KRITERIJIMA

TURNEJA ZA ODABRANE, PUNO ODBAČENIH I ZANEMARENIH

SDP Karlovačke županije uopće nije znao za skup niti tko ih tko predstavlja u Ogulinu * Neke predstavničke stranke ove županije nisu dobile poziv a objašnjenje o tome je više nego nemušto * Hrvate uče demokraciji poticanjem međusobne stranačke netolerancije

KARLOVAC - Svatko se sigurno iznenadi, i to ugodno, da u (već) aktualnoj predizbornoj kampanji u ovoj županiji svoje mjesto imaju i IDS i PGS. Za IDS to je jasno što je, Istarski demokratski savez. PGS je Primorsko-goranski savez, respektabilna regionalna stranka koje sama ali i zajedno s SDP-om i HSLS-om ima svoj puni rezon stranačkog aktiviteta, i uspjeha. Tako će PGS sa HSLS-om i SDP-om na predstojeće izbore. No, krojenjem izborne karte PGS je postao i stvarnim dijelom političke scene sve od Samobora pa prema jugu, preko Karlovca i Karlovačke županije. Na Karlovačkoj županiji i nema regionalnih stranaka a trebalo bi ih, ali nitko da se uhvati tog posla. Valjda zato jer je svima izgleda miliji kakav uobičajeni stranački tutor u Zagrebu da im taj po svome onda kroji stranačke liste, programe, imenuje i razimenuje stranačke čelnike ili povjerenike i da mu oni organiziraju tribine po ovoj županiji, a ako može i večeru pride. Inače, i IDS izleda u ovoj sedmoj izbornoj jedinici priprema svoju listu, odnosno izborni istup neovisno od takozvane "četvorke" u kojoj su uz IDS još i HSS, HNS i LS. No, kako ima najava da će HSS ponegdje i sam na izbore a da bi u "četvorku" željeli i ASH, sve karte kandidatskih lista još su otvorene. No, nije sada priča o tome. Radi se o nečemu drugome, ozbiljnijemu.

Kolaps objašnjenja

Te su se dvije političke stranke, IDS i PGS, predstavile u Ogulinu na tribini "Pitajte i birajte" koju po Hrvatskoj organiziraju uredi pet njemačkih zaklada lociranih i u Metropoli Hrvata. To je bilo vidno iznenađenje svim nazočnima na skupu u Ogulinu, a i onima koji su o tome čitali izviješća u novinama. Ta turneja organizira se kao svojevrsna pomoć Hrvatskoj u razvoju demokracije i njezine integracije u zajednicu europskih demokracija i, valjda, kao konkretnu pomoć u razvoja stranačkog života. Uz IDS i PGS, političke su to stranke od kojih ovdašnja lokalna politička scena i te kako može puno toga dobroga spoznati, predstavili su se još i HDZ, HNS, HSLS, HSP, HSS, LS i SDP. Dakako, svakome tko prati lokalnu političku stranačku scenu odmah se nameće pitanje kako to da na toj tribini nisu bili i SDU, HČSP, HSP-1861, ASH a moglo bi se postaviti pitanje još nekih političkih stranaka i te kako aktivnih, i egzistirajućih. Svima njime je do šanse da mogu nešto reći javno, jer izbori su tu, Hrvatski državni sabor u sadašnjem sazivu svoje je djelo i završio a zaklade su čak platile i direktni radio prijenos skupa frekvencijom Radio-Ogulina.

Pitanje političkih stranaka i njihova ulaska u Sabor sasvim je otvoreno predstojećim izborima, iako najvećih dijelom i predvidljivo po nekim ishodima. Ono što su političke stranke radile u Saboru prethodne četiri godine od malo koga dobiva neku pohvalu. Na sve strane se priča kako u Sabor trebaju ući novi ljudi, neopterećeni traumama prethodnih devet godina kečerskih političkih zahvata, čak i HDZ sprema veliko "pospremanje" svojih sabornika. To što ima puno političkih stranka u Hrvatskoj nije ništa neobično, ta desetljećima ih nije uopće moglo biti uz SKJ i njegove populističke satelite i traganje za pravim stranačkim modelima je u tijeku.

Dakle, končano da se krene u bit, nemušte situacije što nije bilo određenih političkih stranaka na tribini u Ogulinu završava na trivijalnim objašnjenjima iz Zaklade Friedrich Ebert: da se pozivalo samo parlamentarne stranke u Zastupničkom domu (a i njemu ističe vrijeme saziva), da se pozivalo one koji su izabrani u Sabor sa svojim stranačkim pridjevkom a ne kasnijim raskolništvom pa zato nije bilo predstavnika Gabeličine stranke (kako se onda tu našao predstavnik LS-a, Gotovčeve raskolničke stranke?), kako su se uvažavale i neke lokalne gradske i županijske političke stranačke specifičnosti (kako onda nije bilo predstavnika SDU-a i HSP-1861, HČSP, koji su u Županijskoj skupštini ili nekim gradskim skupštinama iznimno zapaženi), kako u Hrvatskoj ima puno političkih stranaka a to nije dobro (ne objašnjava se zašto) pa nije bilo moguće sve pozvati jer bi skup bio preobiman. Krasno, ne uvažava se glavna hrvatska stranačka specifičnost, da ima zaista puno političkih stranaka i da su one zakonski ravnopravne bez obzira na broj bilo kakvih mandata, te glavna hrvatska politička specifičnost, da oporba uglavnom postoji izvan predstavničkih sistema, da su predstavnička tijela u kolapsu, da su u ovoj županiji u posvemašnjoj kontroli HDZ-a.

Zaklade i poduzeća

Tribine organiziraju njemačke političke zaklade Friedrich Ebert, Friedrich Naumann, Heinrich Boll, Hansa Seidel i Konrad Adenaur. Tribine vodi popularni riječki radijski novinar Robert Ferlin. Najavljene su i tribina u Karlovcu, Jastrebarskom i Glini. Po onome što se moglo saznati od prof. Nenada Zakošeka iz ureda Zaklade Friedrich Ebert tribine neposredno organiziraju njihovi regionalni koordinatori a u Ogulinu to je bio koordinator iz Rijeke. Inače računi za tribinu u Ogulinu slani su poduzeću "Libra" koje ima istu zagrebačku adresu kao i zaklada Friedrich Ebert. Koliko se može saznati, već su neke političke stranke aktivne i zapažene u karlovačkoj županiji, odnosno njihove centrale u Zagrebu, imale upite zakladama zašto nisu bile nazočne na pojedinim tribinama, odnosno zašto ih se izostavlja. Barem bi poznata njemačka pedantertija trebala rezultirati pozivnicu svim političkim strankama koji su registrirane po zakonima Republike Hrvatske. Ili se može postaviti upitnost takvog njihovog djelovanja, nerazumljivog izbora i favoriziranja pojedinih političih stranaka a zanemarivanja ostalih. Zaklade se, inače, za te tribine diče krilaticom "Budite informirani kad donosite odluku na izborima". Kako je sada, ili su te zaklade i njihovi regionalni koordinatori veoma neinofrmirani ili namjerno donose odluke po čudnim kriterijima i time zbunjuju birače. A to je onda veoma daleko od njihove tobožnje nakane i posla u Hrvatskoj da politički prosvijetle hrvatske birače. Eutanazija pojedinih hrvatskih političkih stranaka od strane njemačkih zaklada za svaku je politički osudu i primjer političke netolerancije od onoga koji se predstavlja europskim demokratom. Zapravo ovakvi skupovi nisu ništa drugo do stvaranje dodatne netolerancije među hrvatskim političkim strankama.

Mladen MUIĆ