Večernji list: 01. 08. 2001.

NOVI ZAHTJEV HAAŠKOGA SUDA BANSKIM DVORIMA

POTPREDSJEDNICA VLADE ŽELJKA ANTUNOVIĆ:

Miroslav Tuđman mogući je haaški svjedok

* Haag traži dokumente o ratu u BiH s potpisom Miroslava Tuđmana i još trideset osoba * Zahtjev bi mogao imati veze i sa slučajem Tute i Štele te revizijom procesa Blaškić

ZAGREB, DEN HAAG - Ne postoji nijedan dokument iz Hagga koji bi se mogao protumačiti da se vodi istraga o Miroslavu Tuđmanu, a u novinskom članku koji to navodi spominju se neki koji se nikad nisu spominjali u komunikaciji između hrvatske Vlade i Haaškog suda - kazala je jučer potpredsjednica Vlade Željka Antunović na konferenciji za novinare u povodu posjeta državnog tajnika njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Christopha Zoepela SDP-u Hrvatske. - Nije prvi put da se u Hrvatskoj govori da se Haaški sud interesira što su radili i jedan i drugi Tuđman. Za ono što su oni kao predsjednik Hrvatske i čelnik tajne službe radili, a tiče se aktivnosti u Bosni i nekim dijelovima Hrvatske - navela je - postoji interes Hagga. Te su osobe potencijalni svjedoci Haaškoga suda.

Upitana je li točno da je Vlada dobila od Haaga dokumente da se vodi istraga protiv Miroslava Tuđmana i još 30-ak Hrvata, Ž. Antunović je odgovorila:

Neslaganje s Tomcem

- Ovako kako ste formulirali pitanje mogu odgovoriti da to nije točno. Novinski članak u kojem se to navodi sasvim nepotrebno i neistinito uzbuđuje hrvatsku javnost. Potpredsjednica Vlade izrazila je neslaganje s izjavom stranačkog kolege Zdravka Tomca da će Vlada pasti ako iz Hagga stignu nove optužnice.

- Ovu, ali i sve buduće vlade čeka suradnja s Haaškim sudom. Naš je zadatak da se iz Hrvatske u Haag pošalje što manje ljudi, ako je moguće nitko. Stoga je potrebno da se hrvatsko pravosuđe uhvati u koštac s onim što se dogodilo u našoj bliskoj prošlosti - kazala je Ž. Antunović.

Vladi su iz Haaga 18. srpnja stigla "četiri popisa s imenima tridesetak Hrvata koji zanimaju Haaški sud zbog njihove uloge u angažiranju HV-a u BiH te otvaranju logora u Hercegovini". Glavna je to vijest najnovijega broja "Nacionala" koji, na temelju te informacije, u naslovu zaključuje kako je "pokrenuta istraga protiv Mire Tuđmana i još 30 Hrvata".

U tekstu stoji da je riječ o tridesetak "političara, vojnih dužnosnika i obavještajaca za koje se zanima Haaški sud" kao i da u prvome pismu Carla del Ponte od premijera Ivice Račana traži da "u najkraćem roku omogući njenim istražiteljima da saslušaju Miroslava Tuđmana i Markicu Rebića". Del Ponte, tvrdi "Nacional", traži i to da se haaškim istražiteljima "preda njihova cjelokupna dokumentacija i korespondencija, uključujući i transkripte iz Predsjedničkih dvora koji se tiču njihova djelovanja u Bosni i Hercegovini", što je "Nacionalu" znak da je "Haag pokrenuo do sada najopsežniju istragu protiv hrvatskih vojnih i civilnih dužnosnika koja bi mogla završiti velikim brojem optužnica".

Uz M. Tuđmana i M. Rebića, na popisu su navodno i generali Janko Bobetko, Ljubo Ćesić Rojs, Miljenko Crnjac, Ivan Kapular, Vinko Vrbanac, Vladimir Zagorac... Navodno su na prva dva mjesta i pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman te ministar obrane Gojko Šušak, jer "Haaški sud, u sklopu istrage o intervenciji Hrvatske u BiH, posthumno istražuje njihovu ulogu"! Na popisu su, navodno, i ljudi iz BiH: Ante Jelavić, Jadranko Prlić, Ivan Lučić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić, ali da će biti saslušani i Goran Hadžić te Milan Martić.

"Nacional" zaključuje da "sve osobe sa četiri popisa Haaški sud očito smatra najodgovornijima za agresiju na BiH, za planiranje podjele te države, etnička čišćenja, progone i preseljenja stanovništva, masakre i zločine, osnivanje koncentracijskih logora..."

- Vlada Republike Hrvatske ne raspolaže informacijama da je protiv Miroslava Tuđmana i tridesetorice Hrvata pokrenuta istraga pred Haaškim sudom. Točno je da je Vladin Ured za suradnju sa sudom u Haagu primio jedan od rutinskih zahtjeva za dostavu određenih dokumenata koji su povezani s nekim ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini. Tim je riječima u ime Vlade glasnogovornica Aleksandra Kolarić komentirala tekst u tjedniku "Nacional", u kojem se tvrdi da je Haag pokrenuo istragu protiv Miroslava Tuđmana i tridesetorice Hrvata.

Pisani trag

Riječ je o nekadašnjim visokim dužnosnicima civilne ili vojne vlasti, a većina njih ima dvojno hrvatsko i bosanskohercegovačko državljanstvo. Haag, navodno, zanimaju zbog uloge u angažiranju HV-a u BiH te otvaranju logora u Hercegovini.

Međutim, iz neimenovanoga, dobro obaviještenog izvora bliskoga Vladi može se doznati da Haag traži dokumente koje su spomenuta tridesetorica slali, potpisivali ili dobivali. Traženi papiri navodno se tiču postupaka koji se pred Haaškim sudom vode protiv Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele. Tvrdi se, također, da su zahtjevi Haaškog suda u kojima traže dostavu određenih papira i dokumentacije uobičajeni te da je i ovaj put riječ isključivo o dokumentima, a ne o ljudima.

Haaško tužiteljstvo odbilo je jučer komentirati napis "Nacionala".

- Ne komentiramo novinska nagađanja - odgovorila je glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann.

Tužiteljstvo u Haagu, kako doznajemo, mora zvati svjedoke jer su mu potrebni u istragama i suđenjima. U rujnu počinje suđenje hercegovačkom dvojcu Naletilić Tuta i Martinović Štela, uskoro će slijediti i revizija Blaškićeva procesa nakon što su nađeni dokazi koji će odgovornost usmjeriti na "pravije" adrese, kao i u ostalim suđenjima na kojima je Haag procjenjivao odgovornost bosanskohercegovačkih Hrvata za ratne zločine počinjene u sukobima na tlu BiH.

U Haagu šute o osobama za koje su zainteresirani. Tužiteljstvo ide za odgovornošću vrhova. U presudama koje još nisu konačne sukobi u BiH tretiraju se kao međunarodni sukob većim dijelom i zbog toga jer su institucije "Herceg-Bosne" običavale na papir stavljati sve i svašta kako bi i time dale sebi na važnosti. Time su neki visoki vojni dužnosnici, veličajući vlastitu ulogu, postali i krunski haaški svjedoci.

Istraga, međutim, tvrde haaški izvori, ne znači i optužnice.

Što je kazao svjedok

Jedan od utemeljitelja Stranke demokratske akcije (SDA) u Mostaru posvjedočio je protekla dva dana pred haaškim sudom u procesu "Naletilić-Martinović" kako je izvor hrvatsko-muslimanskoga sukoba u Mostaru bio dovođenje Muslimana u neravnopravan položaj uspostavom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Riječ je o svjedoku zaštićena identiteta. Svjedok je kazao kako je za drugoga boravka na helidromu kroz prozor vidio Naletilića kako razgovara sa Slobodanom Langom, koji je zatočenike ispitivao o uvjetima u kojima borave u logoru. Langa je na helidromu vidio nekoliko puta. U unakrsnom ispitivanju otklonio je da je njegov zaključak razgovora Lang - Naletilić bio da Tuta odgovara "nekome u Zagrebu".

J. Bohutinski, Z. Despot, I. Kustura, L. Stipić Niseteo