Slobodna Dalmacija: 02. 08. 2001.

BIVŠI DIREKTOR SPLITSKE BANKE OBARA PAŠALIĆEV GLAVNI ARGUMENT O NEVINOSTI U PRETVORBI SLOBODNE DALMACIJE

MITROVIĆ: PAŠALIĆ NE MOŽE POBJEĆI

Zahvaljujući zaboravnome Frani Mitroviću, Tuđmanov savjetnik je 1994. dobio sudski spor protiv Ivana Kapetanovića, ali naknadno prisjećanje i najnovija Mitrovićeva izjava za SD otkrivaju da je Kapetanović već tada dobro procijenio Pašalićevu ulogu u prodaji dionica Slobodne Miroslavu Kutli

Piše: Damir TOLJ

U najnovijoj epizodi rado čitanoga serijala "Kako je vrhovništvo oslobađalo Slobodnu" središnji je događaj — spekuliraju mediji — moguća kaznena odgovornost nekolicine čelnika HDZ-a u slučaju pretvorbe splitske novinske kuće. Sočna priča obiluje intrigantnim pojedinostima, a jedna od najzanimljivijih odnosi se na lik i djelo dr. Ivića Pašalića.

Kada je riječ o meni osobno — izjavio je Pašalić novinarima — ja sam 1994. dobio pravomoćnu presudu protiv osobe koja je u javnosti govorila o mojoj navodnoj uključenosti u pretvorbu Slobodne Dalmacije. Isto tako, pravo je Državnog odvjetništva da postupa u skladu sa zakonom ako sumnja da je počinjeno bilo koje kazneno djelo. Drugim riječima, doktor tvrdi da on nije bio sudionikom pretvorbe splitske izdavačke tvrtke. Štoviše, svoj obraz zaštitio je sudskim putem još prije sedam godina, kada je bio na vrhuncu političke karijere. Danas maše presudom kao glavnim argumentom. Lukavo.

Pismo Tuđmanu

Budući da i u najlošijim južnoameričkim sapunicama scenaristi povremeno daju naslutiti gledateljima kako je pravda nerijetko na strani pravno poraženih likova, tako su i autori naše priče skinuli prašinu s nekih dokumenata i pisama, ali i razgovarali s "gubitnicima".

Neimenovana osoba iz Pašalićeve izjave je Ivan Kapetanović. Uz paket s devet posto dionica Slobodne Dalmacije koji je kupljen, u partnerstvu s Matom Vekićem iz Trsta, na javnoj dražbi za 3,7 milijuna maraka, taj je poslovni čovjek bio spreman kupiti i vrijednosnice dalmatinskoga dnevnika, koje su bile vlasništvo Splitske banke.

o Banka je bez javnoga natječaja prodala čak 37 posto dionica Slobodne Miroslavu Kutli za simboličnih 3,7 milijuna maraka i to je odavno poznato. No, Frane Mitrović — u to vrijeme direktor splitske novčarske kuće — rekao mi je da ga je Pašalić pritiskao i tražio da banka proda dionice Slobodne Dalmacije Kutli. Ja sam to ispričao novinarima, Pašalić me tužio i dobio spor utemeljen na lažnom svjedočenju gospodina Mitrovića. Konkretno, Mitrović je pred sudom izjavio da se ničega ne sjeća, kazao nam je Kapetanović.

Predmet je vodio sudac splitskoga Općinskog suda i po donošenju presude u korist Pašalića razrezao Kapetanoviću kaznu tešku 1140 kuna. Potonji je platio i nije se žalio.

Zašto? Zato što sam bio svjestan da se ništa ne bi promijenilo... Ni danas nije ništa drukčije, oni koji su vladali deset godina i danas su moćni. Zapravo, moćnici koriste komunističku infrastrukturu stvaranu 50 godina. Neki su prešli u žute, neki u crne, ali temeljna boja je crvena. Ne vjerujem da ću skoro dobiti zadovoljštinu, a dok novine ne postanu apsolutno slobodne od političkih utjecaja — neće biti dobro, naglasio je Kapetanović.

Zanimljiv je fenomen Mitrovićeve zaboravljivosti detalja o majci svih pretvorbi, kako javnost naziva prijetvornost vlasničke transformacije splitskog nakladnika. Pamćenje ćemo mu osvježiti navodima iz pisama upućenih dr. Franji Tuđmanu i Miroslavu Kutli. U drugoj polovici svibnja 1993. Mitrović piše tajkunu:

"Dana 4. svibnja 1993. pozvan sam telefonom iz Zagreba, da bih se 6. svibnja sastao s gospodinom Ivićem Pašalićem. Tema: prodaja dionica Slobodne Dalmacije. Dogovorenoga dana, uz još jednog dužnosnika iz Zagreba, susreo sam se s Ivićem Pašalićem, koji me je upozorio na važnost prodaje dionica. Možda je važno napomenuti da sam toga jutra u Zagrebu imao izravni kontakt s jednim visokim dužnosnikom kojega sam telegrafski izvijestio o ovomu i on mi je dao preporuku da prihvatim prijedlog Ivića Pašalića."

Mitrović je u svojoj pisanoj ispovijesti našao bitnim spomenuti i sljedeće: "Obavijestio sam Pašalića da je banka već imala izvjesne kontakte o prodaji istih dionica Ivanu Kapetanoviću, koji nam je pomogao da se osiguraju kreditna sredstva za izgradnju Masleničkoga mosta u iznosu od 10 milijuna maraka."

Bivši čelnik Splitske banke i hrvatski diplomat u Italiji navodi da mu je "istoga dana dana informacija da se dionice prodaju Miroslavu Kutli, odnosno poduzeću Globus". Respektirajući stav vrhovništva, kako piše, Mitrović je "sugerirao da za Upravni odbor Splitske banke treba obaviti razgovore s članovima odbora jer oni, u tom smislu, trebaju donijeti odluku."

Jasno, namjera nam je bila u izravnome razgovoru podsjetiti Franu Mitrovića na njegovu ispovijed. Nazvali smo ga telefonom i uredno se predstavili pa mu ukratko ispričali o čemu želimo pisati. Očekivali smo njegovu izjavu, komentar i odgovor na nekoliko novinarskih pitanja, ali umjesto da nešto suvislo kaže — Mitrović je nepristojno prekinuo vezu. Pokušali smo još nekoliko puta, mobitel mu je uporno zvonio, no Mitrović nije smogao hrabrosti da odgovori na poziv.

Vjerujemo da je duboko u podsvijest potisnuo dio pisma u kojemu je bio izjavio: "Smatrao sam svojom poslovnom i ljudskom dužnošću te sam obavijestio Ivana Kapetanovića o nastalim momentima i da više ne računa s našim dogovorom..." Mitrović se ni poslije pred sucem nije mogao sjetiti ničega, a prava je šteta što u našoj sudskoj praksi nije uobičajena suradnja s hipnotizerima. Oni su sposobni dovesti čovjeka u trans u kojemu hipnotizirana osoba "propjeva".

Za kraj još samo jedna rečenica iz Mitrovićeva izvještaja o prodaji dionica Slobodne Dalmacije. Bankar, među ostalim, piše: "U raspravi smo nudili dionice za 10 milijuna maraka, međutim, tada je počela "politička obrada" i mi smo prihvatili da se ide na ugovor od 3,7 milijuna maraka uz obećanje nazočnih da će nam se realizirati dogovoreni kredit za tihu sanaciju banke."

"Povijesni" sastanak

Sastanku su bili nazočni, navodi Mitrović, Ante Letica, predsjednik Upravnog odbora Splitske banke, Ivo Lisica, direktor bančina deviznoga sektora i član Upravnog odbora Slobodne Dalmacije, Drago Krpina i Miroslav Kutle, te Metod Jurišić, predsjednik Upravnog odbora Slobodne Dalmacije. Ostalo je povijest, baš kao i brojne kaznene prijave protiv brojnih ljudi iz priče o pretvorbi Slobodne.

Jednu od njih podnijela je Županijskome državnom odvjetništvu u rujnu prošle godine Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije. Autori prijave drže da su Ivić Pašalić, Ante Letica i Metod Jurišić zloporabili svoj položaj i ovlasti pri prodaju dionica Slobodne Dalmacije, u namjeri da drugomu nanesu štetu veću od 11,9 milijuna maraka. Na redu je pravna država — njezina je posljednja.

FRANE MITROVIĆ O GLAVNIM IGRAČIMA I NJIHOVIM ULOGAMA

Nemojte prodati SD Kapetanoviću, pa ćemo tiho sanirati Splitsku banku

Iz drugog pokušaja ipak smo uspjeli dobiti izjavu Frane Mitrovića:

Mene je Pero Jurković, guverner središnje banke, pozvao na razgovor vezan za Slobodnu Dalmaciju. Prije tog sastanka rukovodstvo banke sastalo se s Kapetanovićem i Vekićem, koji su imali suglasnost premijera Nikice Valentića za kupnju Slobodne Dalmacije. Na tom sastanku kod guvernera bio je Ivić Pašalić i rečeno nam je da bi bilo bolje da se dionice prodaju nekom drugom, jer da banka ide u tihu sanaciju i da očekuje od države povrat 35 milijuna DEM koje je ona platila po inogarancijama i obvezama poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, kao što su, primjerice, Dalmacijacement, Jugovinil, brodogradilište... Nakon toga, nazvao sam Kapetanovića i objasnio mu situaciju te mu rekao da se vrši pritisak da se njemu ne prodaju dionice. Kapetanović mi je zahvalio i kazao kako će on ipak uspjeti kupiti Slododnu Dalmaciju.

Na drugom sastanku smo se našli Ante Letica, predsjednik UO-a Splitske banke, Ivo Lisica, član bančine Uprave, direktor deviznoga sektora i član UO-a Slobodne Dalmacije, i ja u uredu Jure Radića, predsjednika Ureda predsjednika RH, s premijerom Valentićem i Ivićem Pašalićem. Nismo pristajali na ponuđeni princip prodaje. Međutim, rečeno nam je da će se banci dati sredstva i da banka ide u tihu sanaciju. Od tada nismo imali kontakata s Pašalićem, makar ih ja nisam imao.

A što se tiče Slobodne Dalmacije, iz nje su počeli napadi na mene. Drago Krpina je kao predstavnik države na posljetku stigao u Split, u ured Ante Letice, razgovarati s nama o ugovoru o prodaju dionica Slobodne Dalmacije. Dva-tri mjeseca poslije toga dao sam intervju u Feral Tribuneu pod naslovom Nije Pašalić nego Krpina došao u Split.... Od ta dva sastanka, na kojima je bio fizički prisutan, Pašalić ne može pobjeći.

Sanja STAPIĆ