Vjesnik: 02. 08. 2001.

HAG – branitelj hrvatskih nacionalnih interesa

Hrvatski se antiglobalisti bore protiv potpuno slobodne trgovine kakvu zastupaju WTO, MMF i Svjetska banka, a zalažu se za uvođenje socijalne, političke i ekološke regulacije na svjetskoj razini kakav postoji u mnogim državama / HAG-ovci odbacuju svako nasilje i zagovaraju »dugi marš kroz institucije«

ZAGREB, 1. kolovoza – »Nepojmljivo je da danas u Hrvatskoj ne znamo koliko plaćamo Internet, a on je nužno sredstvo komunikacije za većinu obrazovanih ljudi i znanstvenika. Upravo protiv takvih efekata globalizacije, zasnovane na potpuno slobodnoj trgovini i zaštiti interesa isključivo vlasnika, bori se Koalicija hrvatski antiglobalisti (HAG)«, rekao nam je glasnogovornik HAG-a Zoran Oštrić.

HAG je osnovan poslije nedavnih događaja u Genovi kao koalicija šest organizacija kojima je cilj borba protiv globalizacije shvaćene kao jednostrane liberalističke ideologije i strategije objedinjavanja svijeta na temeljima neograničeno slobodne trgovine, a koju danas zastupaju, prije svih, Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka (SB), stoji u Povelji HAG-ovaca.

Hrvatski antiglobalisti odbacuju nasilje kao metodu borbe protiv globalizacije. Njihovo strateško opredjeljenje su mirne, legalne i legitimne metode – propaganda (koja uključuje i ulične razgovore s ljudima), javne kampanje (uključivši i građanski neposluh), lobiranje i izravnu političku borbu na biralištima.

Glavna poteškoća koju globalizacija nosi sa sobom jest socijalna, politička i ekološka neosjetljivost. Upravo protiv toga se bore HAG-ovci. Potrebno je, tvrdi Oštrić, na globalnoj razini uspostaviti ono što postoji u većini država – socijalnu, političku i ekološku osjetljivost.

»Globalizacija je nezaustavljiv proces no u njoj treba povećati utjecaj UNDP-a (razvojni program UN-a) i UNEP-a (program UN-a za zaštitu okoliša), a smanjiti utjecaj WTO-a, MMF-a i SB-a«, kazao je Oštrić.

Unutar globalizacije otvaraju se mogućnosti za utjecaj, nužno mora postojati okvir unutar kojeg svi djeluju, a Oštrić je pristalica glasovite teze Rudija Dutschkea o »dugom maršu kroz institucije«. Dakle, za stalnu akumulaciju mnogobrojnih malih promjena, a ne za nagle promjene, po uzoru na Oktobarsku revoluciju.

Velike su rasprave izazvali nedavni događaji u Genovi, za susreta čelnika G-8. Svjetski su se čelnici sastali ne bi li barem skromni dio svog vremena posvetili rješavanju problema Trećeg svijeta, kao i drugih problema uzrokovanih globalizacijom (posebno ekološki problemi). No demonstranti su svojom aktivnošću doveli u pitanje sam sastanak svjetskih čelnika. Na kraju ispada da su protestirali protiv globalizacije tako što su gotovo onemogućili sastanak svjetskih čelnika kad su ovi htjeli izvjesno vrijeme posvetiti i rješavanju problema globalizacije!

Prema Oštrićevoj procjeni, takav oblik masovnih demonstracija, koji je započeo u Seattleu 1999. godine za sastanka WTO-a, danas je kontraproduktivan. Nedavni događaji u Genovi vrhunac su takvog pristupa antiglobalizaciji. Oštrić očekuje transformaciju metoda borbe, baš kao što su se i šezdesetosmaši vremenom transformirali. U što će se sve transformirati teško mu je u ovom trenutku kazati, jer većina demonstranata je protiv nasilja, ali pojava »Black bloca« i sličnih organizacija upućuje na razjedinjenost antiglobalista.

HAG je dio svjetskog pokreta, a njegov je cilj i obrana hrvatskih nacionalnih interesa, jer »oni koji se danas nazivaju hrvatskim nacionalistima nisu sposobni realno artikulirati i braniti nacionalni interes«, kazao je Oštrić.

Cilj je HAG-a da Hrvatska zauzme svoje mjesto i prepoznatljivost na svjetskom tržištu, prije svega svojom pameću i očuvanošću okoliša, a dobar uzor u tome mogla bi biti Irska. Oštrić ne očekuje da je takvo što moguće očekivati od Vlade jer, prema njegovim riječima, ona nema ni strategiju niti viziju na koju bi se oslonila u pregovorima sa WTO-om i MMF-om. »Da se ekonomski rast može ostvariti a da se ne sluša slijepo MMF, pokazala je Kina u prošlom desetljeću«, ustvrdio je Oštrić.

HAG je danas mala skupina osobenjaka, bez realnog utjecaja na zbivanja, ali postoji socijalni potencijal za brzi rast utjecaja HAG-a i ideja koje zastupa, misli Oštrić.

Tihomir Ponoš