Vjesnik: 04. i 05. 08. 2001.

Kome će ministar obrane biti (više) odgovoran – Vladi ili Predsjedniku?

Novi sastanak premijera i Predsjednika vjerojatno 25. kolovoza / Predsjednik Mesić inzistira da ministar obrane bude u lancu zapovijedanja Oružanim snagama između vrhovnog komandanta i Glavnoga stožera te da ga može samostalno smijeniti vrhovni komandant odnosno predsjednika države / Trebat će zato još razgovarati o sadržajima i mjeri odgovornosti ministra obrane prema Vladi i njegovoj odgovornosti prema vrhovnom komandantu

ZAGREB, 3. kolovoza - Tko će sve i u kojim situacijama zapovijedati Oružanim snagama, kome će se i u kojoj mjeri pritom odgovarati – samo su neka od pitanja na koja bi konkretne i nedvosmislene odgovore trebao ponuditi prijedlog novog Zakona o obrani. Očekuje se da će u saborsku proceduru biti upućen već u rujnu. A hoće li se, u međuvremenu, usuglasiti stavovi na relaciji Pantovčak – Banski dvori, trebalo bi se saznati do kraja kolovoza.

Nakon posljednjeg sastanka s predsjednikom Stjepanom Mesićem, održanoga 25. srpnja, premijer Ivica Račan ostavio je, naime, mogućnost da se razgovori o prijedlogu novog Zakona o obrani i o preustroju oružanih snaga nastave već narednog tjedna, iako je bilo posve izvjesno da će se s novim susretom na tu temu čekati najmanje do kraja kolovoza, što je uostalom najavio i Mesićev tim (25. kolovoza). Koplja se, podsjetimo, lome ponajprije na zakonskom definiranju odnosa između vrhovnog zapovjednika, ministra obrane i Glavnog stožera.

Prema izjavama aktera posljednjeg sastanka naslućivao se kakav, takav napredak, no onda se u javnosti pojavila informacija kako predsjednik Mesić neće pristati na ustupke pri definiranju odgovornosti ministra obrane u zapovjednom lancu. Štoviše, prema pisanju jednog tjednika, Predsjednik će odbiti Vladin prijedlog Zakona, ako ministar obrane ne bude u zapovjednom lancu izravno odgovoran upravo predsjedniku Republike.

Poznato je, naime, da će ministar obrane biti uvršten u lanac zapovijedanja Oružanim snagama, no Mesićev se tim zalaže da u vertikali zapovijedanja čelni čovjek MORH-a zauzme mjesto između vrhovnog zapovjednika i Glavnog stožera. Takav položaj tražit će, dakako, jasno razgraničenje između ministrove odgovornosti Vladi i njegove odgovornosti unutar zapovjednog lanca, prema vrhovnom zapovjedniku. Drugim riječima, za poslove upravljanja MORH-om ministar obrane odgovarao bi Vladi, dok bi – u za sada nepoznatoj mjeri – u lancu zapovijedanja Oružanim snagama odgovarao predsjedniku Republike.

Iako mediji uglavnom govore o dvjema različitim koncepcijama, čini se da su temeljni razlozi prijepora upravo mjera u kojoj bi se ministra obrane trebalo uključiti u zapovijedanje OS-om, ali i ovlast za njegovo razrješenje. Potvrđuje to prijedlog Zakona o obrani koji je MORH predstavio još u svibnju 2001. Prema informacijama iz njegova Ureda za odnose s javnošću, prijedlog do sada nije pretrpio nikakve preinake, osim ako ih, kako kažu, nije bilo na najvišoj razini. Prema članku 10. toga prijedloga ministar obrane odgovara Vladi za obavljanje poslova iz djelokruga MORH-a, a vrhovnom zapovjedniku za provođenje zapovjedi u svezi s vođenjem i zapovijedanjem oružanim snagama. Sporna je očito posljednja rečenica, u kojoj se kaže da »vrhovni zapovjednik predsjedniku Vlade može predložiti razrješenje ministra obrane, ako ministar ne provodi zapovjedi vrhovnog zapovjednika«. S druge strane, Mesić insistira da mu novi zakon ostavi mogućnost samostalnog smjenjivanja prvog čovjeka MORH-a, i to u slučajevima kada vrhovni zapovjednik ocijeni da se zapovjedi koje je proslijedio ministru, ne izvršavaju ili ne dostavljaju Glavnom stožeru.

Opseg u kojem će se prvi čovjek MORH-a uključiti u zapovijedanje Oružanim snagama ostat će nepoznat javnosti – najmanje do rujna.

Mile Franičević