Vjesnik: 11. 08. 2001.

»Apstinenti će ubuduće biti najveća hrvatska stranka«

Gospodarska i socijalna situacija liderima petorke ne ide u prilog. Ali veliko je pitanje što bi se izborima, koje će petorka nastojati odgađati, dobilo. Njihovo raspisivanje znači stanku od šest mjeseci ili godinu dana za bilo kakve promjene, a nisam siguran da Hrvatska sebi to može priuštiti/ Neke se reforme ne mogu izbjeći, ali to kako se išlo s rezanjem činovničkih plaća, to je teški šlamperaj, kaže dr. Županov

ZAGREB, 10. kolovoza – Ugledni hrvatski sociolog dr. Josip Županov, umirovljeni profesor zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti, ne usuđuje se decidirano reći jesu li pred nama prijevremeni izbori, koje dio oporbe vidi već do kraja ove godine, a drugi spominju iduće proljeće ili ljeto. Oprez dr. Županova proizlazi prije svega iz činjenice da o izborima, u konačnici, ipak odlučuju šefovi danas vladajuće petorke. »A oni će ih, naravno, nastojati izbjeći ili barem odgoditi, jer procjenjuju da bi mogli proći znatno lošije nego 3. siječnja prošle godine«, kaže dr. Županov.

»Ovo što se danas događa u zemlji, kakva nam je gospodarska i socijalna situacija, sve to liderima petorke ne ide u prilog. Veliko je i pitanje što bi se izborima dobilo. Njihovo raspisivanje znači ujedno stanku od barem šest mjeseci ili godinu dana za bilo kakve promjene i reforme, a nisam siguran da Hrvatska može to sebi priuštiti. Premijer Ivica Račan je nedavnom saborskom raspravom o zapečaćenim haaškim optužnicama protiv dvojice hrvatskih generala dobio, zapravo, produljenje mjenice za još šest mjeseci. Ne zamjeram to Račanu. Mogu reći da je kao političar to dosta vješto izveo.

Vlada je najavila nova kresanja u socijalnim pravima, otpuštanja u policiji i vojsci, tu su i novi stečajevi... Nezadovoljstvo ljudi je sve veće, sve se više prosvjeduje na ulici.

– To su institucionalno dopuštena događanja i pritisci. Ali, uvijek je moguće da se oni izvrgnu u nešto izvaninstitucionalno. Kada imate masu nezadovoljnih ljudi na ulicama, onda je ponekad dovoljna samo jedna iskra, jedan minorni incident – recimo, napad nezadovoljnika na policiju ili policije na demonstrante – pa da stvari krenu tako da ih više ne možete kontrolirati. Ako stalno imate nekoga na ulici – jednom seljake, drugi put policajce, treći put metalce iz Siska – sve je veća vjerojatnoća da jedna iskra izazove nepredvidljive posljedice.

Može li prijevremene izbore isprovocirati činjenica da su odnosi u vladajućoj koaliciji svako malo zategnuti? Najprije zbog IDS-a koji je i ispao iz šestorke, pa zbog HSLS-a, a sada se i HSS buni zbog Vladinih kresanja u socijali i zbog monopolskih cijena HT-a.

– To se ne može isključiti. Ipak, mislim da se svi čelnici vladajuće koalicije drže onoga čega se drži svaki političar – ne treba od gotovine praviti veresiju. Oni znaju da trebaju manevrirati kako bi se održali. Pogotovo to moraju raditi manje i slabije stranke kako ne bi na njih pao odijum javnosti zbog tih nepopularnih mjera. Ali, ne očekujem da će netko od njih napraviti oštar rez, pa reći »gospodo, ako ste odlučili tim putem, idite sami, bez nas«. Doduše, teško mi je prosuditi kako ti političari dišu i rezoniraju, jer nemam s njima nikakve kontakte. Znam samo ono što govore. A, kako bi rekao poznati francuski filozof i fizičar Blaise Pascal, »čovjeku je dana riječ da sakrije misao«.

Do jučer je malo tko iz najjače vladajuće stranke govorio o mogućnosti prijevremenih izbora. Sada već i potpredsjednik Vlade iz redova SDP-a Slavko Linić otvoreno govori o njima, premda ih ne očekuje prije sredine sljedeće godine.

– SDP nosi najveći dio vlasti, ali će ta stranka snositi i najveću odgovornost za sve ono što će loše proizaći iz najavljenih reformi. Neke se reforme, u to nema sumnje, ne mogu izbjeći, ali to kako se dosad išlo s rezanjem činovničkih plaća, to je teški šlamperaj. Pogotovo me ne oduševljava način na koji sada pokušavaju ispravljati neke krive Drine od ranije. Kada se već ide u rezanje, onda je najpametniji način da se, više-manje, reže svima i da se kaže – to je privremena mjera i svi se trebamo odricati. Linearno, naravno, znači isti postotak, pa će onaj tko ima više, biti tim postotkom i više pogođen.

Ali, čim vi idete mjeriti tko je što i kada dobio, sve se komplicira, a ništa se stvarno ne rješava. A ima tu i dosta demagogije. Recimo, vrlo lijepo zvuči ideja da se umirovljenicima s punim radnim stažom ne reže ništa, ali je odmah tu i ograda – samo onima koji imaju nisku mirovinu. Restrikcije, ako su doista privremene, trebaju imati jedan jedini cilj, a to je ušteda novca da se ne prekorači dopušteni minus u proračunu. Ima, dakako, mnogo drugih stvari koje treba rješavati, ali ne u okviru restrikcija. Istina je da nam je državna administracija nikakva, ali se to ne bi trebalo rješavati restrikcijama, nego uzeti kao samostalan problem.

Najjača oporbena stranka, HDZ, uvjerena je da Račanova Vlada neće izdržati do kraja četverogodišnjeg mandata. Kako bi, prema Vašoj procjeni, prošao HDZ na novim izborima?

– Ne isključujem mogućnost da s prijevremenih izbora SDP i HDZ izađu kao dvije podjednako jake stranke. Ali, to su stranke koje odbijaju bilo kakvu mogućnost međusobnoga koaliranja. S druge strane imate, zapravo, najjaču hrvatsku stranku, koja uopće neće doći u obzir za sudjelovanje u koaliciji. To su apstinenti. Oni će, bojim se, biti ubuduće najveća hrvatska stranka. To su već pokazali svibanjski lokalni izbori, a to će se ubrzo moći vidjeti i na državnoj razini.

Ivka Bačić