Slobodna Dalmacija: 14. i 15. 08. 2001.

SUSJEDI MEĐUNARODNA IZOLACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TRGOVINA LJUDIMA PARALIZIRALA BiH

Ceh zbog poroznih granica plaćaju građani jer su zapadne zemlje drastično pooštrile kriterije ulaska, zbog čega je poslovni život u zemlji potpuno paraliziran

Piše: Stjepan KLJUIĆ

Svakodnevne informacije o zaustavljanju lanca trgovine drogom i tranzita imigranata s Bliskog i Dalekog istoka su bosanskohercegovačka realnost. Još prije, utvrđeno je nepobitno da je velik broj stranih državljana, posebno iz nekih arapskih zemalja, dobio BiH putovnice. Među njima bilo je i više osoba osumnjičenih za terorizam, a pojedinci su se nalazili i na međunarodnim tjeralicama. Svakako, najveće zanimanje pobudila su imena onih koji se vezuju uz terorističku organizaciju Osame bin Ladena.

Policija u oba entiteta radila je u okviru svojih mogućnosti na suzbijanju poslova stranaca, i to najrazličitijih profila. Od Kineza koji dolaze nesmetano iz SRJ, preko RS, i čak su u Sarajevu formirali zamašnu zajednicu, preko prostitutki iz Ukrajine, Rumunjske i Bugarske, pa sve do Kurda i Arapa, koji preko BiH odlaze prvo u Hrvatsku, a zatimpotom dalje na Zapad.

BiH je, pod pritiskom međunarodne javnosti, morala za mnoge zemlje Azije i Afrike uvesti vizni režim. Međutim, Turska je ostala izvan te odluke. Zračni promet za Tursku je najintenzivniji, pa čak dvije BiH kompanije imaju posebne i čarter-letove za Istanbul. Javna je tajna da najveći broj onih koji iz Turske dolaze u BiH jesu Kurdi, a postoje indicije da taj izvoz podržavaju i lokalne vlasti. U svakom slučaju, zanimljiv je podatak da su turski državljani najbrojniji posjetitelji u BiH, a paradoks je u tome što se ne slaže broj onih putnika koji uđu u našu zemlju i onih koji u pravcu Istanbula napuste Bosnu i Hercegovinu.

Jačanjem Državne granične službe u BiH, već sada je zatvoreno 65 posto granice prema susjedima. Međutim, još uvijek ostaje veliki nezaštićeni prostor kojim se služe trgovci ljudima, drogom i cigaretama.

Nakon uspostave kontrole na sarajevskom aerodromu, kao najznačajnijoj zračnoj luci, dvije BiH aviokompanije su napravile manevar, pa su liniju Istanbul—Sarajevo organizirale preko Tuzle. Trik je bio jednostavan: u Tuzli na aerodromu nije bilo Granične policije. Podaci govore da se najveći broj putnika iz Istanbula iskrcavao u Tuzli i odatle odlazio u nepoznatom smjeru, najčešće prema Orašju, Cazinu i Velikoj Kladuši. Prva istraga je pokazala da su pojedine aviokompanije naplaćivale povratne karte, ali kako se veliki broj putnika nije koristio povratnom vožnjom, njima je vraćen novac.

Cijela priča o švercu ljudi preko teritorija BiH nije nikakva novost. Već dugo se zna da je BiH poligon preko kojega se odvija nelegalna trgovina ljudima — posebno maloljetnim osobama, zatim drogom i cigaretama. Sarajevska policija je samo u posljednjih mjesec dana otkrila nekoliko lanaca trgovine drogom, za što je dobila značajna priznanja međunarodne policije IPTF-a. Međutim, sve su to skromni rezultati i s obzirom na opseg ove nelegalne trgovine.

Nedavno su neke zapadne zemlje odlučile policiji obaju entiteta pomoći u materijalnom (oprema) i edukativnom pogledu, jer zbog velike propulzivnosti BiH granice, a zatim Hrvatske i Slovenije, sve je veći broj migranata koji završavaju u zemljama Zapadne Europe. Hrvatska za sada vraća u BiH sve one koje uhvati u nelegalnim prelascima, ali problem ostaje BiH, jer ova zemlja nema novac za njihovu deportaciju u zemlju iz koje su stigli.

Tako u prvi plan izbija problem na koji Republikanci BiH upozoravaju već godinama, a to je prijeko potrebna kontrola stranaca prilikom ulaska u BiH, a ne radi se samo o migrantima sa srednjeg istoka. Naime, BiH bi morala kontrolirati, dozvolom boravka, sve strance u ovoj zemlji, pa i dužnosnike međunarodne zajednice.

Iako u ovom trenutku predstavlja manji problem, trgovina drogom i cigaretama je također velika opasnost, ne samo za BiH jer je ona siromašno tržište, nego i za Hrvatsku i Sloveniju i dalje na Zapad.

Ovako tešku situaciju najviše osjećaju građani BiH jer njhova putovnica uopće ne vrijedi. Osim Hrvatske i Turske, za sve ostale zemlje je potrebna viza, a mnoge zapadne zemlje su drastično pooštrile kriterije, tako da je poslovni život u BiH potpuno paraliziran.

Kontrola granica i boravka stranaca jesu glavna zadaća sadašnje vlasti i najveći izazov za vlade obaju entiteta. Ako ubrzo ne pronađu rješenja za zatvaranje i kontrolu granica te boravak stranaca u BiH, građani ove države bi mogli doživjeti potpunu izolaciju. U tom pogledu nužna je suradnja i s Republikom Hrvatskom, čiju bi turističku perspektivu mogli ugroziti migranti s Bliskog istoka. Činjenica je da se Hrvatska i BiH moraju ispomagati pri kontroli granica, a ne, kako neki predlažu kao jedino rješenje, da Hrvatska uvede vize za BiH državljane. Hrvatska i BiH imaju dugu međusobnu granicu, preko 1000 km, koja je većim dijelom propulzivna i izvan kontrole. Uvođenje viza za građane BiH bilo bi kontraproduktivno. Zbog toga su sve aktualniji prijedlozi međunarodne zajednice da se zajedničkim naporima osigura obrambeni mehanizam, kao brana rastućem kriminalu i trgovini ljudima, drogom i cigaretama.

Bilo bi to od obostrane koristi, jer danas je svima jasno da to BiH ne može sama.