Vjesnik: 17. 08. 2001.

Steže li Haag obruč oko Izetbegovića?

Na haaškoj vjetrometini, po svemu sudeći, ostaje Alija Izetbegović kojega sada i njegovi bivši kolege iz najvišeg državnog vrha neizravno optužuju, skidajući svaku odgovornost sa sebe, da je usred rata uzurpirao političku i vojnu vlast

MOSTAR, 16. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika) - Haaški sud zatražio je od Predsjedništva BiH transkripte sa sjednica državnog vrha održavanih u razdoblju od prosinca 1990. do siječnja 1993. godine. Predsjedništvo BiH udovoljit će tim zahtjevima, ali otkriveno je da nedostaje deset dokumenata iz razdoblja od 21. prosinca 1992. do 2. veljače 1993. godine, što je pobudilo već svakojake spekulacije u javnosti.

U prvi mah uopće nije bilo govora o bilo kakvom nedostatku dokumenata sa sjednica državnog vrha u spomenutom razdoblju, da bi nakon toga bilo prvo obznanjeno da nedostaje sedam zapisnika, a nakon toga i deset, kako je to za »Avaz« kazao tajnik Predsjedništva BiH Sejdalija Mustafić.

Gdje su zapisnici, odnosno stenogrami s tih sjednica i što oni sadrže, pitanja su koja su također postala predmetom nagađanja ovdašnje javnosti, a posebno se intrigantnim doima jedno od neslužbenih objašnjenja, da je famoznih deset transkripata nestalo u jednom od brojnih granatiranja zgrade Predsjedništva BiH.

U razdoblju za koje se zanima sud u Den Haagu, članovi Predsjedništva BiH bili su Alija Izetbegović, Fikret Abdić, Ejup Ganić, Franjo Boras, Stjepan Kljuić, Nikola Koljević i Biljana Plavšić. Nakon početka rata, u Predsjedništvu BiH kraće vrijeme bio je Nenad Kecmanović, zatim Mirko Pejanović, Miro Lasić, Nijaz Duraković, Ivo Komšić i Tatjana Ljuić-Mijatović. Neki od njih oglasili su se već u javnosti u povodu nestanka transkripata s deset sjednica Predsjedništva BiH, poput današnjeg predsjednika bosansko-hercegovačkih republikanaca Stjepana Kljuića ili SDP-ovca Nijaza Durakovića. I Kljuić i Duraković, iako u ratnim prilikama Predsjedništvo BiH predstavlja vrhovno zapovjedništvo oružanih snaga, posebice ističu kako nisu imali nikakva utjecaja na vojna pitanja i ratna zbivanja na terenu.

Nijaz Duraković tako odbacuje bilo kakvu vlastitu odgovornost za odlazak trojice visokih časnika Armije BiH u Haag »jer bitne odluke vojne prirode kao član Predsjedništva BiH nisam donosio, niti me tko pitao«.

Sličnog je stajališta i Kljuić koji kaže da nikada ni o čemu što se odnosilo na vojna pitanja nije odlučivao, odnosno da kao »zapovjednik, dio zajedničkog zapovjedništva, ni jednoj postrojbi nisam mogao ništa zapovjediti«.

Na haaškoj vjetrometini, po svemu sudeći, ostaje Alija Izetbegović kojega sada i njegovi bivši kolege iz najvišeg državnog vrha neizravno optužuju, skidajući svaku odgovornost sa sebe, da je usred rata uzurpirao političku i vojnu vlast te da je bio neprikosnoveni lider BiH na prostoru koji je bio pod kontrolom Armije BiH. (Mario Marušić)

Počasni zapovjednik

Vođa Liberalne stranke Rasim Kadić smatra sasvim vjerojatnim da je eventualna Izetbegovićeva odgovornost predmet istrage, posebno nakon što su nedavno Tribunalu izručena trojica visokih časnika Armije BiH optužena za zločine nad Hrvatima u središnjoj Bosni, uključujući bivšeg zapovjednika Sedme muslimanske brigade, kojoj je Izetbegović bio počasni zapovjednik. (A.Z.)