Vjesnik: 19. 08. 2001.

Europljani protiv Bushove vanjske politike

ZAGREB, 18. kolovoza - Stanovnici vodećih europskih zemalja - Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije ne podupiru vanjsku politiku Bushove administracije, a osobito ne najnoviji američki projekt proturaketne obrane. Pokazuju to rezultati nedavnoga ispitivanja javnoga mišljenja objavljeni ovih dana u listu International Herald Tribune.

Oko dvije trećine ispitanih Europljana protive se jednostranim američkim potezima na međunarodnome planu, koji ne vode računa o zajedničkim »interesima Zapada«. Europski se diplomati nadaju da će europska javnost potaknuti Washington da »ubuduće provodi djelotvorniju diplomaciju u suradnji s transatlantskim saveznicima«, komentirao je rezultate istraživanja neimenovani francuski diplomat.

Dužnocnici u Berlinu, Londonu, Parizu i Rimu odbili su službeno komentirati najnoviju anketu, jer to ni nije običaj. Neslužbeno su, međutim, jedva dočekali da potvrde kako stavovi europskih građana korespondiraju s vladama vodećih zemalja Europske unije. Na najnoviju anketu službeno je ipak reagirala Bijela kuća te je tamošnji glasnogovornik Sean McCormack izjavio da navodno prevladavajući stavovi javnoga mišljenja u EU idu u krivom smjeru. Naprotiv, ističe McCormack, Bushova administracija oduvijek se konzultira sa svojim europskim saveznicima, ali i s Rusijom kako bi se pronašli odgovori na sigurnosne izazove u Europi nakon hladnoga rata, ali i na probleme globalnoga zatopljavanja.

Vodeći su europski lideri te dužnosnici Europske komisije proteklih mjeseci u više navrata kritizirali američko odbijanje da prihvati Protokol iz Kyota, kojim se regulira problematika globalnoga zatopljavanja. Europljani su pak ponešto oprezniji kad se u javnosti valja očitovati o Bushovoj nakani da poništi Sporazum o antibalističkim raketama (ABM) postignut s Rusijom još 1972. Iz njihovih rijetkih izjava ipak se dade razaznati da praktički nijedna vlada na Starom kontinentu ne želi svesrdno podržati Bushov prijedlog o »proturaketnom nacionalnom štitu«, jer strahuju da to otvara novu utrku u naoružanju.

Britanski analitičari smatraju da će rezultati nedavne ankete poslužiti kao upozorenje Sjedinjenim Državama kako agresivno forsiranje nacionalnih sigurnosnih interesa dugoročno ne može požnjeti dobre (vanjsko)političke rezultate. Javna je tajna da se mnogi među eurospkim dužnosnicima sa sjetom prisjećaju doba Billa Clintona, koji je imao znatno više sluha i vremena za konzultacije s europskim saveznicima. Povrh svega, ne treba zanemariti ni činjenivu da je Clintonova demokratska administracija, za razliku od konzervativne Bushove, bila na fonu lijevoga centra, dakle onome dijelu političkoga spektra koji obilježava većinu sadašnjih vlada u Uniji.

Vinka Drezga