Vjesnik: 20. 08. 2001.
Hoće li se Račan i Mesić dogovoriti o ovlastima ministra obrane?
Opovrgavajući spekulacije da bi predsjednik Mesić mogao odbiti Vladin prijedlog zakona, Vjesnikov izvor tvrdi da su na prošlom sastanku Mesićeva i Račanova tima potkraj srpnja najvažniji pomaci učinjeni upravo u dijelu koji regulira odnose između vrhovnog zapovjednika i ministra obrane
ZAGREB, 19. kolovoza - Predsjednik Republike Stjepan Mesić trebao bi se do kraja mjeseca sastati s premijerom Ivicom Račanom. Očekuje se da bi na tom sastanku predstavnici Pantovčaka i Banskih dvora konačno mogli usuglasili i posljednje detalje budućeg ustroja Oružanih snaga, odnosno prijedloga novog zakona o obrani. U Predsjednikovu uredu nismo dobili informaciju o terminu i mjestu susreta, no visoki dužnosnik Ministarstva obrane potvrdio nam je kako nema razloga za odgodu. Kako je rekao, još su na prošlom sastanku održanom 25. srpnja - na kojem su, uz Račana i Mesića, bili i Predsjednikovi savjetnici Željko Bagić, Igor Dekanić i Imra Agotić, te ministar obrane u ostavci Jozo Radoš, načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić te ministar unutarnjih poslova Šime Lučin - napravljeni bitni pomaci u pitanjima koja su donedavno bila potpuno otvorena. Prema riječima dužnosnika Ministarstva obrane, jedna od tema posljednjeg susreta bila je utvrđivanje odnosa između vrhovnog zapovjednika i ministra obrane koji će, prema Vladinu prijedlogu zakona, biti uključen u zapovjedni lanac.
Sporno je, naime, bilo razgraničenje odgovornosti ministra obrane prema vrhovnom zapovjedniku od dijela koji se odnosi na ministrovu civilnu funkciju u Ministarstvu obrane.
Štoviše, nakon posljednjeg sastanka Račana i Mesića u javnosti su se pojavile spekulacije da će Predsjednik odbiti Vladin prijedlog zakona o obrani ako u njemu ne bude jasno definirano da ministar obrane u zapovjednom lancu izravno odgovara vrhovnom zapovjedniku. Nagađa se da je predsjednik Mesić insistirao i na zakonskoj mogućnosti da vrhovni zapovjednik samostalno može smijeniti ministra obrane, a njegov se prijedlog navodno odnosi na situacije kad vrhovni zapovjednik ocijeni da se zapovijedi koje je uputio ministru ne izvršavaju ili ne prosljeđuju Glavnom stožeru Oružanih snaga.
S druge strane, u članku 10. predloženog zakona o obrani navodi se da je za svoj rad ministar obrane prije svih odgovoran Vladi, dok vrhovnom zapovjedniku odgovara za provođenje zapovijedi koje su povezane s vođenjem i zapovijedanjem Oružanim snagama. No, vrhovni zapovjednik, prema tom prijedlogu, premijeru može samo predložiti razrješenje ministra obrane ako on ne provodi njegove zapovijedi.
Opovrgavajući spekulacije o tome da bi predsjednik Mesić mogao odbiti Vladin prijedlog zakona, Vjesnikov izvor tvrdi kako su na prošlom sastanku Mesićeva i Račanova tima najvažniji pomaci učinjeni upravo u dijelu koji regulira odnose između vrhovnog zapovjednika i ministra obrane. Prema njegovim riječima, tad je postignut načelan dogovor o ministrovoj odgovornosti u zapovjednom lancu, koji bi Mesić i Račan trebali unijeti u zakonski prijedlog na idućem sastanku. Pročišćeni prijedlog zakona na jesen bi se trebao naći na saborskim klupama.
Očekuje se da bi sljedeći sastanak između Pantovčaka i Banskih dvora trebao razjasniti i točnu poziciju ministra obrane u zapovjednom lancu. Zasad se, naime, samo zna da bi u zapovjednoj vertikali ministar trebao biti između vrhovnog zapovjednika i Glavnog stožera Oružanih snaga.
Osim toga, Račan i Mesić trebali bi usuglasiti stavove i o preustroju Oružanih snaga, odnosno njihovu budućem izgledu i brojčanom sastavu. Oko tih pitanja, čini se, ne bi trebalo biti većih prijepora jer stručne studije koje su se dosad time bavile predlažu da Ministarstvo i Oružane snage ubuduće broje 25.000, najviše 30 tisuća ljudi.
Mile Franičević