Večernji list: 22. 08. 2001.

RATNI ZAPOVJEDNICI HVO-a STREPE OD DOLASKA CARLE DEL PONTE

Haaški sud pripremio optužnicu protiv Slobodana Praljka, Valentina Ćorića i Zlatana Mije Jelića

SARAJEVO: Dejan JAZVIĆ

Iako su Hrvati u BiH očekivali kako će ovoga puta Carla del Ponte u Sarajevo stići s novim haaškim optužnicama na kojima neće biti njihovih imena, vijesti iz dobro obaviještenih izvora govore drukčije. Spekulira se s nekoliko imena. Oni upućeniji tvrde kako su na jednoj optužnici zajedno Valentin Ćorić, bivši ministar policije Hrvatske Republike Herceg Bosne, Slobodan Praljak bivši zapovjednik HVO-a, i Zlatan Mijo Jelić, ratni zapovjednik vojne policije HVO-a i donedavni zapovjednik hrvatske vojne komponente u Vojsci Federacije. Prema istom izvoru, haaška ih tužiteljica tereti da su odgovorni za zločine nad bošnjačkim i srpskim vojnicima. I ovoga puta čini se kako je riječ o vrlo objektiviziranoj zapovjednoj odgovornosti vojnog i policijskog vrha, a dužnosti i imena na optužnicama logičan su nastavak dosadašnje prakse haaškog tužiteljstva i Suda.

Kao mogući haaški putnici spominju se Stanko Sopta Baja i Ljubo Ćesić Rojs, koji su navodno na drugoj optužnici, s kojom je visoki dužnosnik međunarodne uprave u BiH prije desetak dana upoznao kardinala Vinka Puljića. Sarajevski je tisak dosad nekoliko puta potencirao Rojsov odlazak u Haag, optužujući ga da je obilazeći kupreška bojišta ubio srpskog majora Radoslava Lakića (zapovjednik Treće brigade vojske Republike Srpske) i još četvoricu srpskih vojnika. Soptina se uloga, prema istim izvorima, povezuje s Mladenom Naletilićem Tutom, kojemu je bio dozapovjednik. Njegovu bi se odlasku ponajviše radovali međunarodni predstavnici u BiH. Oni Soptu doživljavaju kao tvrdog radikala koji svoje stavove nameće Jelaviću i HDZ-u.

Izvori iz Haaškog tribunala govore kako haaški istražitelji žele saslušati niz osoba povezanih s radom hrvatskih vojnih i obavještajni službi u BiH. Predmet zanimanja suda prije svega su spoznaje kako su HIS i SIS imali veze s ratnim zločinima koje su paravojne ili formacije povezane u jedinstven sustav zapovijedanja počinile 1993. godine. U tom su kontekstu istražiteljima najzanimljiviji logori u koje su zatvarani vojnici Armije BiH i bošnjački civili na Heliodromu i Dretelju. Do odgovora tko je za njih odgovoran pokušat će se doći saslušavanjem Jadranka Prlića, Ante Jelavića, Ivana Lučića, Brune Stojića... Najčešće se za logore optužuje Prlić jer je on navodno potpisao zapovijed o njihovu utemeljenju. Međutim, ima i onih koji kažu kako je Prlić morao potpisati takvu zapovijed jednostavno zato što su ti logori već djelovali. No, da bi ih pravno ukinuo, morao ih je prije toga legalizirati. Zanimljivo je da su svi navodni optuženici iz zapadne Hercegovine, što potvrđuje teze onih koji su izjavljivali kako je prije nekoliko godina dogovoreno da najprije u zatvor putuju Hrvati iz srednje Bosne, pa potom iz Hercegovine. Taj se popis poklopio i s izjavom bivšega haaškog zatočenika Pere Skopljka koji je javno ustvrdio kako su se za rat u Bosni konci vukli u Mostaru i Sarajevu. Hrvatima iz BiH optužnice ne stižu samo iz Haaga. Ovih je dana vlada Republike Srpske objavila i u Haag proslijedila popis od 3169 Hrvata i Bošnjaka koji su odgovorni za zločine počinjene nad Srbima od 1992. do 1996. godine. Među njima gotovo je polovica Hrvata.

SLOBODAN PRALJAK: Nisam iznenađen

General Slobodan Praljak jučer nije želio komentirati navode da je njegovo ime na haaškoj optužnici. Samo je podsjetio kako je bio prvi koji je odnose s Haagom komentirao u nekoliko svojih intervjua i da je tu već sve rekao. Na pitanje je li iznenađen, ako je ta vijest točna, kazao je:

- Nisam iznenađen, to je očekivano. Dodao je da smo, ako barataju brojevima kako im je volja, u staljinističkim vremenima. (dđ)