Vjesnik: 25. 08. 2001.

Rusija traži međunarodnu konferenciju o Balkanu

Nakon razgovora s Trajkovskim, Putin javno kritizirao stajališta Zapada oko krize u Makedoniji i uopće na Balkanu

MOSKVA, 24. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika) - Rusija predlaže i traži održavanje međunarodne konferencije o Balkanu. To je glavni rezultat pregovora koje su u petak u Kijevu vodili ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov makedonski kolega Boris Trajkovski. Nakon ocjene da će u protivnom kriza na Balkanu trajati još nekoliko godina, s Putinovom inicijativom složio se i makedonski predsjednik Trajkovski.

S idejom o održavanju međunarodne konferencije o Balkanu na kojoj bi sve države u toj regiji potpisale obvezu o poštivanju i neizmjenjivosti postojećih državnih granica i na kojoj bi se rješavala ljudska i humanitarna prava nacionalnih manjina Kremlj je prvi put istupio još proljetos.

Službeni i pismeni prijedlog o održavanju međunarodne konferencije o Balkanu, Moskva je već u svibnju predala ne samo Beogradu, Skopju, Sarajevu, Sofiji, Tirani i Ateni nego i vladi Republike Hrvatske. Zasad sve te zemlje (vjerojatno čekajući i reakciju Zapada), nisu se javno očitovale o toj ruskoj inicijativi i prvi ju je sada javno podržao makedonski predsjednik Boris Trajkovski, koji je po svojoj inicijativi došao u Kijev kako bi se na proslavi desete obljetnice neovisnosti Ukrajine sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Nakon pregovora s Trajkovskim Putin je izjavio novinarima da makedonska vlada »nema problema s ustanicima koji se bore za ljudska prava već teroristima koji žele prekrajati državne granice«. O kakvim je ciljevima riječ pojasnio je dan prije istaknuti moskovski politolog Sergej Markov. »U Makedoniji se albanski gerilci bore za teritorij, a ne za ljudska prava svog naroda u sklopu makedonske države« rekao je Sergej Markov najavljujući da s istim ciljem (stvaranja velike Albanije) pobunu Albanaca nakon Kosova i Makedonije treba očekivati i u Crnoj Gori.

Nakon pregovora s Trajkovskim, Putin je javno kritizirao i stajalište Zapada oko krize u Makedoniji i uopće, na Balkanu. Uspoređujući situaciju u Čečeniji s onom koja sada vlada u Makedoniji Putin je ukorio europske državnike što zanemaruju »da u Europi postoji stvarna opasnost od fundamentalizma i da cilj fundamentalista nije rješavanje ljudskih i humanitarnih problema već prekrajanje granica u Europi«. Ruski predsjednik javno je podržao i najnoviju akciju NATO-a čije snage ulaze u Makedoniju i koje imaju za cilj da razoružaju albanske separatiste. Međutim, Putin je pritom otvoreno izrazio sumnju da će snage NATO-a učinkovito ostvariti svoj cilj. »Albanski teroristi neće sami predati oružje i Rusija drži da se balkanski problem ne može rješavati deklaracijama ili imitiranjem sile« rekao je Putin. Prema ruskom predsjedniku, sada je najvažnije da se prekine dostava oružja u krizna žarišta regije odnosno prije svega davanje oružja albanskim separatistima na Kosovu, odakle se ono dalje prebacuje u Makedoniju. Taj zadatak, prema Putinu, može se ostvariti jedino donošenjem odgovarajuće odluke Vijeća sigurnosti UN.

Iz te Putinove izjave promatrači zaključuju da će Rusija najvjerojatnije ovih dana pokrenuti inicijativu da se situacija na Kosovu i Balkanu stavi na dnevni red Vijeća sigurnosti UN.

Bogoljub Lacmanović