Novi list: 03. 09. 2001.

U VLADI ZAPOČELE KONZULTACIJE OKO PRIVATIZACIJE DRŽAVNIH PODUZEĆA U SLJEDEĆOJ GODINI

Država očekuje 2,5 milijarde kuna od prodaje državnih poduzeća

Tijekom iduće godine država se, po svemu sudeći neće povući iz većinskog vlasništva najvećih preostalih kompanija - Ine i HEP a

ZAGREB - Tijekom ovog mjeseca Vlada bi trebala donijeti konačne odluke o tome koji će se dijelovi državnog portfelja privatizirati do kraja godine kako bi se ostvario plan Ministarstva financija o ostvarivanju 6,5 milijardi prihoda za ovu godinu. Naime, ministar financija Mato Crkvenac najavio je da bi početkom listopada Vladi trebao dostaviti plan rebalansa za ovu godinu, a prema onome što je nekoliko puta ponovio, pritom se neće odustati od plana ostvarenja privatizacijskih prihoda. Stoga je već sada sasvim jasno, bez obzira što Vladini dužnosnici o tome ne žele podrobnije govoriti, da će se privatizacijski plan nastojati ostvariti prodajom dvije u potpunosti državne banke - Dubrovačke i Croatia banke te, najvjerojatnije, dijela udjela u saniranim bankama Privrednoj, Splitskoj, i Riječkoj, kao i u nekim značajnijim kompanijama. O mogućnosti privatizacije Croatia osiguranja do kraja godine još uvijek prevladavaju različita stajališta. Iako su formalno zadovoljeni uvjeti za njegovu privatizaciju putem međunarodnog natječaja, u Ministarstvu gospodarstva smatraju da je privatizaciju uputnije obaviti tijekom idućih desetak mjeseci. U Ministarstvu financija, pak, smatraju da je to moguće obaviti i do kraja ove godine, ukoliko se pokaže da postoji interes zadovoljavajućeg strateškog partnera. Ukoliko se pak procijeni da je bez privatizacije Croatia osiguranja nemoguće zatvoriti proračunski plan, a privatizacija ipak ne bude obavljena, bit će moguće računati i na mostni kredit. Podsjetimo, na taj je način zatvoren proračun prošle godine, iako se računalo na privatizaciju HT-a.

Istovremeno sa završetkom priprema privatizacije do kraja ove godine, u Vladi teku konzultacije i oko priprema privatizacije za iduću godinu. Prema dostupnim informacijama te pripreme neće biti toliko usko vezane s izradom prijedloga proračuna za iduću godinu kao što je to bilo ove godine.

Kako doznajemo, u sljedećoj godini privatizacijski prihodi drugačije će se klasificirati. Oni se neće smjeti iskazati kao prihod proračuna, kao što je to bio slučaj u ovoj godini, nego će biti klasificirani kao izvor financiranja, dakle isto kao što su iskazani primici od kredita, obveznica ili neki drugi financijski instrument. Na taj način točno će se vidjeti proračunske mogućnosti države odnosno održivost sadašnjih visokih rashoda.

Samim tim, u idućoj godini bi trebao biti manji pritisak na vremenske rokove privatizacije pojedinih poduzeća, a kako neslužbeno doznajemo procjene koliko bi ti prihodi trebali iznositi kreću se oko 2,5 milijardi kuna.

Taj iznos djelomično bi se trebao ostvariti izlaskom pojedinih kompanija na burzu. Osim preostalih dionica HT-a, čija je javna ponuda dionica praktički već pripremljena, a njihovo izlistavanje na burzu ovisilo bi o situaciji na tržištu, za izlazak na burzu najspremnije će biti su dionice pojedinih banaka. Prije svega, to se odnosi na preostale dionice Privredne banke Zagreb, čija bi se javna ponuda dionica, najvjerojatnije na Zagrebačkoj burzi, mogla dogoditi u proljeće iduće godine, doznaje se od izvora bliskog Vladi. To je, naravno moguće ukoliko Vlada donese odluku da u ovoj godini privatizira dio od 25 posto dionica, koliki je trenutno udjel države u vlasništvu PBZ-a.

Tijekom iduće godine država se, po svemu sudeći neće povući iz većinskog vlasništva najvećih preostalih kompanija - Ine i HEP-a. Naime, ove jeseni tek će započeti rasprava u Vladi o modelima privatizacije tih kompanija na temelju prijedloga konzultanata, a same pripreme tih kompanija za privatizaciju trajale bi najmanje još godinu dana.

Mirela KLANAC