Jutarnji list: 10. 09. 2001.

Wesley Clark, bivši zapovjednik NATO-a i američkih snaga u Europi, govori o ulozi SAD-a u Oluji

Na Šuškovu najavu Oluje nismo rekli ni da ni ne – šutjeli smo

Bio sam prisutan nekoliko puta kada smo ministru Sušku rekli da ne poduzima operaciju Oluja. To smo učinili jer su nam Hrvati rekli da je planiraju. Šušak je rekao da će oni poduzeti tu operaciju i da ih mi u tome ne možemo spriječiti

Piše: Augustin Palokaj

BRUXELLES - Sjedinjene Američke Države nisu imale nikakvu ulogu u operaciji Oluja, niti su je podržavale - rekao nam je umirovljeni američki general Wesley Clark koji je u vrijeme Oluje bio zapovjednik NATO-ovih snaga za Europu, temeljem čega je imao ovlasti glavnoga zapovjednika svih američkih snaga na tlu Starog kontinenta. S generalom Clarkom, koji trenutačno radi kao bankovni savjetnik a nedavno je potpisao i ugovor s CNN-om koji ga je angažirao kao vojnog komentatora, razgovarali smo u Bruxellesu gdje je boravio radi predstavljanja najnovijeg izvješća Međunarodne krizne grupe za Makedoniju. Clark je i član Upravnog odbora te grupe, uz mnoge ugledne bivše državnike i diplomate.

General Clark se odlično sjeća Oluje, čak i datuma kada se i s kim sastao. Na našu molbu da komentira mnoge napise o ulozi SAD-a u Oluji, a u povodu tužbe Haaškog suda protiv generala Ante Gotovine, Clark je odgovorio: - Prema svim podacima kojima raspolažem, mi nismo imali ulogu u tome.

General je ustvrdio da "nikakvo zeleno svjetlo Hrvatskoj nije dano za Oluju" i prisjetio se nekih razgovora koje je uoči te akcije vodio s tadašnjim ministrom obrane Gojkom Šuškom.

- Bio sam prisutan nekoliko puta kada smo Šušku rekli da ne poduzima vojnu operaciju Oluja. To smo učinili jer su nam Hrvati rekli da je planiraju. Na kraju nam je Šušak rekao da će oni poduzeti tu operaciju i da ih mi u tome ne možemo i nemamo pravo spriječiti. Na to nismo ništa rekli. Šutjeli smo, što svatko može shvatiti kako hoće, ali potpore nije bilo - izjavio je general Wesley Clark.

Hrvati su davali podatke

Na pitanje jesu li hrvatska i američka strana razmjenjivale obavještajne podatke, tadašnji zapovjednik američkih snaga za Europu odgovorio je potvrdno: - Da, Hrvati su nam sami davali iznimno korisne obavještajne podatke o kretanju srpskih postrojbi. To nam je bilo veoma važno zbog Bihaća.

General Clark dodao je kako je "hrvatska strana u to vrijeme ponudila da će učiniti sve kako bi spriječila Srbe da s hrvatskoga teritorija pomognu vojsci bosanskih Srba u zauzimanju Bihaćkog džepa.

- Mi smo u to vrijeme bili iznimno osjetljivi po pitanju Bihaća jer da je taj grad pao, u njemu se mogao ponoviti masakr iz Srebrenice. Stoga nam je hrvatska pomoć bila važna objasnio je general Clark. Prema njegovim riječima, Peter Galbraight, tadašnji američki veleposlanik u Zagrebu, bio je vrlo aktivan prije Oluje, tijekom i nakon nje te najviše zna o toj situaciji i sve je objasnio.

Wesley Clark, jedini general kojemu je pripala zadaća da vodi pravu ratnu vojnu operaciju NATO-a - zračnu kampanju protiv Srbije, rekao je da se ne slaže s izjavama Davida Rivkina kako će slučaj protiv Gotovine otvoriti mnoga pitanja i dovesti u neugodan položaj i NATO i njegove buduće operacije.

- Nije toliko bitno za Sud tko je s kim o čemu razgovarao i razna nagađanja koja je teško dokazati. Za Sud su najvažniji dokazi na samom terenu, a oni postoje – objasnio je Clark.

Na pitanje slaže li se s tvrdnjom da su zločini počinjeni nakon Oluje, a ne tijekom nje, general je odgovorio: - Istina je da je većina zločina počinjena nakon Oluje, ali neki su počinjeni i tijekom te vojne operacije. Hrvatska je strana prekomjerno koristila. artiljeriju i topništvo tijekom te operacije.

SAD mora biti na Balkanu

Wesley Clark je jedan od rijetkih generala koji je iznimno politički obrazovan. On danas opominje američku vladu da, usprkos činjenici što sve više interesa vidi u Aziji, mora ostati prisutna na Balkanu.

- Kakvi god bili odnosi s Europljanima, oni su nam glavni saveznici. Samo SAD i EU zajedno mogu voditi svijet. Sve što se događa na Balkanu, tiče se Europske unije, a to se, naravno, odnosi i na nas - smatra Clark.

Također je napomenuo kako je nakon završetka NATO-ove operacije prikupljanja naoružanja od albanskih pobunjenika u Makedoniji "imperativ održati zajedničku američko-europsku vojnu prisutnost".

- Poželjno bi bilo da to bude NATO-ova misija kojoj bi se mogle eventualno pridružiti i neke druge države. Vojska mora još neko vrijeme ostati tamo kako bi se spriječilo ponovno izbijanje sukoba. Potrebno je vrijeme da Makedonci i Albanci shvate kako je njihova budućnost u multietničkoj i modernoj Makedoniji - objasnio je general.

- Ja sam bankovni savjetnik i više nisam u vladi. No, smatram da je nužno da ostanemo angažirani na Balkanu.