Obojica su optužena za ratni zločin u toku hrvatsko-muslimanskog sukoba na području Mostara i Jablanice u toku 1993. i 1994. godine. Terete ih za zločine koje je počinila "Kažnjenička bojna" odnosno njezin dio ATG "Mrmak" kojima su oni zapovijedali, a Štelu da je osobno zlostavljao zatočenike. Neki od petnaestak svjedoka optužbe već su uoči suđenja u srpnju opisali zlostavljanja koja su proživjeli dok su bili korišteni kao živi štit kopajući rovove u logorima od Ljubuškog i Dretelja do mostarskog heliodroma.

Zastupnici optužbe predložili su 82 svjedoka. Uoči početka suđenja optužba je dostavila 19 kutija sa više od 5000 dokumenata. Neki od njih bi, kako doznajemo, trebali uputiti na povezanost bivšega hrvatskoga političkog i obavještajnog vrha sa zbivanjima u Hercegovini, a među njima su, kako doznajemo, i preslike nekih zapovjedi i novinskih fotografija na kojima je Tuta s Miroslavom Tuđmanom. Štelini branitelji, odvjetnici Branko Šerić i Želimir Par, odbili su komentirati sadržaj tih dokumenata, rekavši samo kako među njima ima i onih koji idu u prilog obrani. Oni neće tražiti odgodu suđenja, a ono će početi izlaganjem tužitelja.

Tuta je u pritvor u Scheveningen dospio 21. ožujka prošle godine, kada su propali svi pokušaji da se izručenje zaustavi, pravdajući to njegovim lošim zdravljem. Iako tretiran kao teški bolesnik, već su se tada od pravosudnih policajaca mogle čuti priče kako naručuje hranu neprimjerenu srčanom bolesniku te ima status posebnoga gosta s posebnim posjetiteljima u zatvorskoj bolnici.

Na suđenju u zagrebačkom Županijskom sudu svjedoci optužbe protiv Tute zaboravili su gotovo sve osim svojih osobnih podataka. Njegov naoružani tjelohranitelj svojedobno je u zagrebačkom hotelu "Sheraton" digao na noge osiguranje američkog ministra obrane W. Perrya. U "Intercontinentalu" Tutin je čovjek pljusnuo odvjetnika S. Budaka, a Tuta je u "Esplanadi", koja mu je bila i prebivalište, mirio zavađene pripadnike zagrebačkog podzemlja. Zbog najave njegova oslobađanja, MUP-ovi su specijalci danima prošle godine držali pod opsadom zagrebački KBC Rebro.

Za razliku od Tute, V. Martinović Štela marginalni je lokalni lik. Taj bivši mostarski taksist i ugostitelj, također već osuđen za jedno ubojstvo u Mostaru, već je u nekoliko navrata najavio da bi mogao u Haagu biti svjedok optužbe. Iz remetinečkog zatvora krajem 1998. godine poručio nam je: "Optužba protiv mene rezultat je rada obavještajnih službi. U vrijeme etničkog čišćenja ja sam bio zadužen za "radne grupe" Muslimana koji su kopali rovove. U Haagu će se stanje preokrenuti i za nikoga se neću žrtvovati. Mogao bih postati svjedok, a ne optuženik".

Slično je ponovio i 24. lipnja prošle godine, kad nam se javio iz pritvora. Tada je rekao: "Bio sam žrtvovan zbog nečijih suludih ideja". Te Šteline tvrdnje mogle bi trasirati i put Carli del Ponte do glavnih naredbodavaca osnivanja logora.

DEN HAAG Dušan MILJUŠ

Na Haaškom sudu počinje danas i suđenje četvorici bosanskih Srba koji se terete za etničko čišćenje odnosno progon Muslimana i Hrvata iz Bosanskog Šamca i Odžaka 1992. i 1993. godine. Optuženi su Blagoje Simić (41), Milan Simić (41), Miroslav Tadić (64) i Simo Zarić (53). B. Simić i M. Simić bili su u civilnoj vlasti, a M. Tadić i S. Zarić vojni dužnosnici. Danas će početi i suđenje pripadniku "Belih orlova" Mitru Vasiljeviću (47) za progon i sudjelovanje u dva masovna ubojstva Muslimana na području Višegrada od 1992. do 1994. godine. (D. Mi.)