Večernji list: 10. 09. 2001.

Mini Haag u Sarajevu

U tajnom dokumentu pod nazivom "Non paper" koji je proteklog tjedna Carla del Ponte, tužiteljica Haaškog suda, uručila bosanskohercegovačkim vlastima, među ostalim stoji kako treba utemeljiti jedinstven sud u BiH koji bi se isključivo bavio procesuiranjem ratnih zločina na "nižoj i srednjoj" razini u toj državi.

U vijesti stoji i kako će taj sud otvoriti ispostave u većim bosanskohercegovačkim gradovima. U njemu bi bili najsposobniji strani i domaći pravni stručnjaci iz obaju entiteta. Uspostavu sudova nadzirat će Haag, Ured visokog predstavnika i domaće vlasti.

Ono što je Carlu del Ponte motiviralo na utemeljenje takva suda vjerojatno je činjenica da međunarodni sud ima goleme probleme s velikim brojem predmeta i malim brojem sudaca i sudnica. Dakle, oni bi se do 2004. bavili samo sa dvjestotinjak onih koji se sumnjiče za zapovjednu, odnosno objektivnu odgovornost.

No, više od toga motivi za utemeljenje "mini Haaga" u Sarajevu svakako su i slabi rezultati bosanskohercegovačkih sudova. Naime, Haag je i dosad - u skladu s Rimskim sporazumom - manje zanimljive predmete ratnog zločina i genocida prepuštao kantonalnim sudovima. Međutim, od 236 takvih slučajeva riješeno ih je samo nekoliko. Javna je tajna kako je sudstvo u BiH korumpirano i podložno političkim utjecajima. Nitko nema povjerenja kad mu sudi netko iz drugog naroda. A kad pak sudi Bošnjak Bošnjaku, onda Srbi i Hrvati ne vjeruju u objektivnost takva suđenja. I obratno.

Gotovo svako suđenje dobiva etiketu montiranoga političkog procesa u kojemu se tvrdi kako se obračunava s političkim neistomišljenicima. O ratnim zbivanjima te agresoru i žrtvi tri naroda u BiH ima oprečne istine. Opasno je što se tužitelji i suci ne mogu izdići iznad te kaljuže međusobna optuživanja. Čak štoviše, oni su često instrument u rukama političkih moćnika upravo u dokazivanju takve "istine". Kad se ima u vidu da se u BiH i međunarodni sud doživljava kao politički sud, nije li možda preuranjen prijedlog Carle del Ponte za osnivanje domaćega objektivnog suda, a na kojem će se opet suditi onima što su ih tužili drugi? Zbog takve bi atmosfera, umjesto smanjivanja tenzija, stanje bilo još napetije.

Zato međunarodna zajednica u Haagu treba osiguravati maksimalno objektivno suđenje svim osumnjičenim bez obzira na nacionalnost. Bio bi to doprinos normaliziranju BiH kao pravne države u kojoj bi sva tri naroda biti ravnopravna. Tek kad se to dogodi, moći će prihvatiti vruć krumpir iz Haaga. U protivnom, dokazivanje istine na nacionalnim sudovima moglo bi u budućnosti rezultirati novim zločinima.

Jozo PAVKOVIĆ