Vjesnik: 11. 09. 2001.

Renato Ruggiero traži od Hrvatske selo Oprtalj?!

Talijanski ministar vanjskih poslova Zagrebu će predložiti da se hrvatski dug Italiji riješi "davanjem" jednog istarskog sela talijanskoj strani

RIM, 10. rujna (Od Vjesnikove dopisnice) - U utorak u službeni posjet Zagrebu dolazi talijanski ministar vanjskih poslova, Renato Ruggiero koji će sa svojim domaćinima razgovarati o gospodarskoj suradnji i zajedničkom djelovanju na stabilizaciji u regiji te, među ostalim, pripremiti dolazak predsjednika Carla Azeglia Ciampija u Hrvatsku, 9. listopada.

Renato Ruggiero, porijeklom Napolitanac, jedini je ministar kojeg nije izabrao Silvio Berlusconi i koji ne pripada Kući slobode. Ruggiero, koji je u svojoj karijeri bio glavni tajnik WTO-a, nekoliko puta talijanski veleposlanik, savjetnik jedne velike svjetske consulting tvrtke u svijetu (SSBI), napustio je svoj londonski ured i došao u Rim.

Za njegovo postavljanje na mjesto ministra vanjskih poslova osobno se angažirao predsjednik Carlo Azeglio Ciampi, Gianni Agnelli i Henry Kissinger.

Nova funkcija i mnogobrojni problemi izbrisali su vrlo brzo osmjeh uvijek dobro raspoloženog Ruggiera. Ministar, koji se hvalio svojom sposobnošću u pregovorima, nedavno je doživio dva velika neuspjeha. Prvi je bio neuspio pokušaj pregovora s predstavnicima antiglobalističkog pokreta prije sastanka G8. Drugi hladan tuš je došao kad nije uspio uvjeriti ostale ministre zemalja članica UN-a da se sastanakFAO-a održi u Africi, a ne u Rimu. Na kraju je postignuto kompromisno riješenje, sastanak se ne seli iz Italije, već se samo premiješta u neki drugi talijanski grad, najvjerojatnije Rimini. I u Hrvatskoj, ministra Ruggiera, čeka težak zadatak. Hoće li tu imati više sreće, još se ne zna. Sasvim je jasno da nova talijanska vlada, koja je dobila jaku podršku talijanskih ezula, očekuje od Hrvatske mnogo više suradnje nego bivša talijanska vlada. Zamjenik predsjednika vlade, Gianfranco Fini, nedavno je rekao da će uvjet za ulazak Hrvatske u EU biti povrat talijanskih kuća i zemlje.

To pokazuje da je Berlusconijeva vlada zauzela mnogo čvršće stajalište o tom pitanju. Isto tako je jasno da će o tome biti teže postići dogovore s novom vladom. Pragmatični Berlusconijevi ministri, očito je, neće se zadovoljiti samo mrvicama od hrvatskog duga Italiji koji se procjenjuje na oko 40 milijuna dolara.

Jedno od mogućih rješenja je "davanje" jednog istarskog sela talijanskoj strani. Govorilo se o mjestu Oprtalj u kojem većina imovine i nekretnina pripadala izbjeglim Talijanima. Tu bi se za svotu od 40 milijuna dolara izgradio zajednički kulturni centar i na taj način bi se kompromisno riješilo pitanje povrata imovine talijanskih izbjeglica koji su napustili Hrvatsku 1945. godine.

Na dnevnom redu sastanka dvaju ministara biti će primjerice, i pitanje zakona o nacionalnim manjinama, a u sklopu toga, upotreba talijanskog jezika. Nedavna suspenzija nekih odredbi Istarskog Statuta, i pored formalnih razloga s kojima se opravdava hrvatska strana, vrlo je loše primljena u talijanskim političkim i diplomatskim krugovima. I pored objašnjenja koja su usljedila od hrvatskih političara i diplomata, u talijanskim krugovima ostalo je uvjerenje da se radi o ugrožavanju prava talijanske manjine, na što je nova vlada posebno osjetljiva.

Italija je postala prvi gospodarski partner Hrvatske, ali i dalje mnoge birokratske blokade stoje na putu snažnijeg razvoja suradnje. Nemogućnost kupovanja nekretnina zbog izuzetno složene procedure, stoji kao ozbiljna prepreka u razvoju viših oblika gospodarske suradnje i to posebice direktnih investicija.

Sanja Mihaljinac