Vjesnik: 15. 09. 2001.

Hrvatskoj oko dvije milijarde kuna kredita Svjetske banke

Za provedbu reforme javnog sektora uskoro stiže 80 milijuna maraka zajma/ Do kraja godine Ministarstvo financija očekuje 101 milijun dolara, odnosno pola kredita odobrenog za poticanje poduzetništva, potvrdio Crkvenac / Vjeruje se da će biti lakše dobiti i povoljne zajmove komercijalnih banaka

ZAGREB, 14. rujna - Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti dva velika kredita Svjetske banke. Kako je za Vjesnik potvrdio ministar financija Mato Crkvenac, 80 milijuna njemačkih maraka (oko 320 milijuna kuna) Hrvatska će dobiti iz EFSAL programa Svjetske banke najkasnije za nekoliko tjedna. Premda je kredit odobren još prije nekoliko godina, kao preduvjet za njegovu isplatu određen je početak zdravstvene i mirovinske reforme. Novac će u cijelosti biti utrošen u provedbu reforme javnog sektora, jer je riječ isključivo o namjenskom zajmu.

Ministarstvo financija nestrpljivo očekuje i dolazak kredita Svjetske banke vrijednog ukupno 202 milijuna američkih dolara, što je po aktualnom tečaju oko 1,7 milijardi kuna. Kredit je dogovoren lani, a Crkvenac ističe da je riječ o velikoj svoti koja stiže iz SAL-programa kojim Svjetska banka potiče razvoj malog i srednjeg poduzetmništva. Do kraja godine u Hrvatsku stiže polovica zajma - 101 milijun dolara ili oko 850 milijuna kuna.

Crkvenac napominje kako nema straha da će Svjetska banka odustati od kredita zbog ovotjednih terorističkih napada na SAD, koji su izazvali znatne promjene i na svjetskom tržištu novca.

U Ministarstvu kažu da je Hrvatska oba zajma dobila uz veoma povoljne uvjete - niske kamate i višegodišnji poček. Ukupno će za reformu javnog sektora i poticanje malog i srednjeg poduzetništva Hrvatska do kraja ove godine dobiti više od 1,1 milijardu kuna, što će biti velika injekcija nategnutom državnom proračunu.

Vjesnikovi izvori u Ministarstvu financija napominju da će sasvim sigurno, nakon što stigne novac Svjetske banke, Hrvatskoj osjetno porasti kreditni rejting. Ističu i da će se otvoriti mogućnost dobivanja povoljnijih kredita stranih komercijalnih banaka koji bi mogli biti i pet puta veći od zajma Svjetske banke.

Boris Orešić