OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNI SUSTAV Stručnjaci Ministarstva unutarnjih poslova oblikovali model preustroja

Nakon što se politički vrh države uspio dogovoriti o prijedlogu Zakona o obrani, predstoji ništa manje važan dogovor o modelu djelovanja obavještajno-sigurnosnih službi. Jutarnji list je u posjedu modela reforme sustava obavještajne zajednice ministra unutarnjih poslova Šime Lučina. Taj model, koji nije službeni prijedlog MUP-a nego samo razmišljanje tamošnjih stručnjaka, u nekoliko se bitnih segmenata razlikuje od modela koji zagovara zamjenik premijera Goran Granić.

To bi vijeće bilo zaduženo za strategijsko upravljanje nacionalnom sigurnošću te bi koordiniralo rad između ministarstava ili službi koje bi u određenim situacijama morale reagirati. U MUP-u smatraju da bi se vijeće trebalo baviti ukupnom nacionalnom sigurnošću, a prema modelu Gorana Granića, ono bi služilo samo za kontrolu rada obavještajnih službi, a ne bi se strateški bavilo nacionalnom sigurnosti.

Važno je pripomenuti da VNS nije ustavna kategorija te stoga nema zapovjedne ovlasti i nad njim nijedna politička institucija nema upravljačke ovlasti. Prema tom modelu, sadašnji Ured za nacionalnu sigurnost bio bi ukinut, a osnovao bi se Ured vijeća za nacionalnu sigurnost koji bi obavljao administrativne poslove VNS-a i ne bi, kao što je sad slučaj s UNS-om, imao zapovjedne ovlasti.

Prema tom modelu postojale bi vojne i civilne obavještajne i protuobavještajne agencije. Ukupno dakle četiri obavještajno-sigurnosne službe, a Sigurnosno informativna služba (SIS) nalazila bi se u sklopu Ministarstva obrane. Stručna tijela u MUP-u smatraju da bi se takvim modelom funkcioniranje obavještajno-sigurnosnog sustava decentraliziralo, a rad službi bio bi jasno određen zakonima koji se tek imaju donijeti. To je Zakon o nacionalnoj sigurnosti na političkoj razini i s druge strane Zakon o sigurnosnoj službi kojim bi se strogo zakonski odredili zadaci uloga svake službe.