Vjesnik: 19. 09. 2001.

Talibani i Bin Ladenove »krtice-samoubojice« protiv Amerike

Amerikanci očito nisu posvetili dovoljno pozornosti onim dijelovima životopisa Osame bin Ladena iz kojih je bilo jasno da pred sobom imaju neprijatelja drukčijeg od suparništva iz hladnog rata. Bin Laden je znatno opasniji od iračkog diktatora Saddama Husseina, jer je sposoban uzvraćati Amerikancima daleko izvan područja arapsko-islamskog svijeta i udariti ih tamo gdje ih najviše boli / Nakon najvećeg terorističkog zločina u suvremenoj povijesti, Bin Laden je dobrovoljno prekinuo komunikaciju s vanjskim svijetom. S onima kojima vjeruje komunicira posredno, koristeći pisane poruke koje prenose afganistanski gorštaci, trkači jakih nogu i pluća i još netko koga Amerikanci ne mogu ni ometati, a još teže otkriti - golubovi pismonoše

ZAGREB, 18. rujna - Rat protiv terorizma koji pripremaju Sjedinjene Američke Države temeljit će se na kombinaciji vojnog djelovanja specijalnim snagama i intenzivnog obavještajnog napora. Amerikanci su i prije obavještajno obrađivali Osamu bin Ladena, no očito nisu posvetili dovoljno pozornosti onim dijelovima njegova životopisa iz kojih je bilo i te kako jasno da pred njima stoji neprijatelj drukčiji od suparništva iz hladnog rata. Kada ih sad naknadno analiziraju, sve im postaje mnogo jasnije. Bin Laden je nesumnjivo znatno opasniji od iračkog diktatora Saddama Husseina, jer je sposoban uzvraćati Amerikancima daleko izvan područja arapsko-islamskog svijeta i udariti ih tamo gdje ih najviše boli.

Najtraženiji terorist svih vremena od malih se nogu razlikovao od druge djece iz bogatijih saudijskih obitelji. Osama bin Laden isticao se velikim zanimanjem za tehničke izume. Nije samo jahao rasne konje i bavio se vrlo popularnim sokolarenjem, odnosno lovom u kojem se koriste dresirani i pripitomljeni sokolovi. Uvijek je bio ustrajan u tome da nauči nešto novo i vrlo predan određenom cilju. Uostalom, Osama bin Laden je po ocu porijeklom Jemenac, a oni su po naravi žešći od suzdržanih i opreznih Saudijaca.

Iako odgajan u strogom islamskom duhu, Bin Laden je bio iznimno znatiželjan kada je u pitanju vanjski svijet, osobito u želji da upozna zapadnu civilizaciju koju je smatrao izopačenom, korumpiranom i tlačiteljskom. To ga nije odvratilo od nakane da završi studije i postane inženjer i stručnjak za menadžment s neobičnim smislom za organizaciju i detalje, što nije tipično za orijentalni svijet. Već tada Osama tvrdi da je u svjetskom poretku »Izrael rep zmije, a Sjedinjene Države su glava«, odnosno da Židovi ne bi opstali u arapskom moru da ih ne podržavaju Amerikanci, što znači da zmiji ne treba sjeći rep, nego glavu.

Prvi tragovi ozbiljna disidentstva vezani su za razdoblje potkraj 70-ih godina. Osama bin Laden u užem krugu domaćih poslovnih ljudi i vjerskih poglavara javno pokazuje nezadovoljstvo američkom nazočnošću u Saudijskoj Arabiji. Smatra da su Amerikanci praktički okupirali Saudijski poluotok, da eksploatiraju zemlju i amerikaniziraju muslimane što je, prema Bin Ladenu, neoprostivo. Životnu prekretnicu označava sovjetska invazija na Afganistan. Tamo Osama bin Laden najprije prolazi temeljito vojno školovanje. Jedan je od najboljih učenika. Obučavaju ga iskusni palestinski i arapski pirotehničari, kao i američki savjetnici i agenti CIA-e. Bin Laden dovodi u Afganistan velik broj dobrovoljaca iz islamskih zemalja koji su, doduše, uglavnom topovsko meso, a poznanstva i bliske veze učvršćuje samo s onima koji su uspješno položili vojničke i diverzantske tečajeve.

Dio njegovih današnjih operativaca potječe upravo iz te prve generacije Afganistanaca - veterana »svetog rata«. Kada je rat u Afganistanu završio, Osama bin Laden se u Saudijsku Arabiju vraća u pomalo apsurdnom raspoloženju: borio se protiv afganistanskih i ruskih komunista, a početkom 90-ih postao je izraziti antiamerikanist.

Stalno je tvrdio da su Amerikanci iskoristili mudžahedine i da će ih ostaviti na cjedilu prvom prilikom, što se otprilike i dogodilo kada su se pojavili jači talibani.

Njegovi protuamerički stavovi definitivno su učvršćeni nakon »Pustinjske oluje« i bombardiranja iračkog teritorija. Osama bin Laden odlučio je poduzeti nešto konkretno. Okupio je saudijske veterane i udario izravno po Amerikancima i njihovim vojnim objektima u Saudijskoj Arabiji. Odabrao je oružje i tehniku Hesbollaha iz južnog Libanona: kamion nakrcan eksplozivom i vozača-samoubojicu. Amerikanci i Saudijci brzo su ga otkrili i od smrti su ga spasile samo veze njegove obitelji s dvorom u Riyadu. Protjeran je u Sudan gdje se nije prepustio dodatnom proučavanju Kurana - punih je pet godina s egipatskom fundamentalističkom organizacijom Gamma Islamia stvarao vlastitu mrežu satkanu od ljudi spremnih da se žrtvuju.

Druga generacija terorističkih operativaca Osame bin Ladena stvorena je baš u Sudanu, a mreža se protegnula i na Jemen, gdje Bin Laden, s obzirom na porijeklo, ima mnogo pristalica. Amerikanci su nakon nekog vremena shvatili da bogati Saudijac kuha »nešto pakleno« i na pritisak Washingtona i Saudijske Arabije sudanska vlada je popustila - Bin Laden je ponovno protjeran. Primili su ga talibani koji su preuzeli vlast u Afganistanu i zauzeli Kabul.

Od 1996. godine Bin Laden im aktivno pomaže da se učvrste na vlasti (financira ih, savjetuje, dovodi dobrovoljce), a za uzvrat u Kandaharu (»sveti grad« na jugu zemlje) i Spin Baldaku (blizu pakistanske granice) dobiva slobodne ruke za stvaranje vlastitih uporišta, poligona i »antiimperijalističkih« instalacija.

I dok su u Washingtonu zadovoljno trljali ruke, a u Saudijskoj Arabiji odahnuli što su se riješili neugodnog bradonje, Osama bin Laden je postao profesionalni terorist. U svoje baze pozvao je pristalice iz Egipta, Alžira, palestinskih autonomnih područja, Jemena i čitavog arapsko-islamskog svijeta. Prednost su imali intelektualci. Njih je Bin Laden predvidio za strateške operacije. Taktičke akcije, poput dizanja u zrak američkih veleposlanstava u Keniji i Tanzaniji, te napada na američki razarač u Jemenu, proveli su njegovi ljudi iz prve i druge terorističke generacije.

Udari na New York i Washington u potpunosti su pak prepušteni drugoj i trećoj Bin Ladenovoj generaciji, koje su usput počele obučavati i četvrtu generaciju »malih Osama« koja treba preživjeti američki protuudar. Ti teroristi, većinom stari između 30 i 40 godina, danas vode igru. Samostalni su i fizički daleko od Osame bin Ladena, koji im je samo produbio ranije usađen antiamerikanizam. Bin Laden ih je naučio da budu odlučni i nemilosrdni. Spremni su umrijeti bez obzira koji im se zadatak postavi, a uz obrazovanost i poznavanje zapadnih jezika, moraju prema van biti mirni, ljubazni, pristojni, umjereno religiozni kako ne bi na sebe skretali pozornost prije vremena. Većina ih ima još jednu obvezu - položen pilotski ispit.

Amerikancima je promaklo uočiti još nešto veoma važno. Zapravo, malo su se bavili psihološkim profilom terorista koji je konzervativni islamist. Sve analize temeljile su se na profilu samoubojica iz Gaze i Zapadne obale. U prošlim godinama, palestinske radikalne organizacije napale su Izrael i ljudima - hodajućim bombama. Sve su to redom bili uspaljeni i frustrirani mladići, bijesni zbog bijede u kojoj žive, neoženjeni, bez obiteljskih obveza. U akciju su stupali odmah nakon novačenja, odlazeći u smrt sretni, vjerujući da će kao »šehiti« (mučenici) završiti u raju i tamo u raskošnom okružju uživati sa 72 ljepotice (sve redom djevice).

Nova generacija Osaminih terorista sasvim je drukčija. Taj fanatiziran ljudski materijal bliži je srednjoj dobi, vrlo obrazovan, mnogi teroristi su oženjeni, imaju djecu i brinu se o široj obitelji. Uglavnom dugo žive i rade u zapadnim zemljama. Kad treba, konzumiraju alkohol i jedu zabranjeno meso, kako bi što bolje zavarali susjede ili ljude iz radnog okruženja. U stvarnosti imaju mentalitet kamikaza, jednom nogom su stalno u grobu.

Disciplinirani su i poslušni; smatraju da će duhovnom snagom nadjačati zapadnu materijalnu silu. Vjeruju da se smisao njihova samožrtvovanja sastoji u tome da »Velikom Sotoni« (Americi) nanesu što veću štetu. Mržnja prema Sjedinjenim Državama pustila je dublje korijenje nego što se to mislilo u američkim i zapadnim obavještajnim službama.

Legalnu fasadu Bin Ladenove panislamističke terorističke organizacije Amerikanci su trebali bolje proučiti još ranije. Nikakvi križarski ratovi, kaubojska retorika i masovni vojni udari neće uništiti terorističku mrežu raspršenu svuda po svijetu. Treba biti suptilan, lukav i hladnokrvan, baš kao i taj saudijski bradonja koji izvana više podsjeća na sitnog trgovca devama nego na najopasnijeg terorista suvremenog svijeta.

Nakon najvećega i najspektakularnijeg terorističkog zločina u suvremenoj povijesti, Bin Laden je dobrovoljno prekinuo komunikaciju s vanjskim svijetom. Jednostavno je isključio svoje tehničke spravice da američki špijuni ne otkriju njegov položaj. Sada s onima kojima vjeruje komunicira samo posredno, koristeći pisane poruke koje prenose afganistanski gorštaci, trkači jakih nogu i pluća i još netko koga Amerikanci ne mogu ni ometati, a još teže otkriti - golubovi pismonoše. Bin Laden, naime, kao iskusni sokolar odlično poznaje mogućnosti i vještinu leta golubova. Kakvog li neviđenog sukoba: talibanska raspojasana i arhaična milicija i Bin Ladenove ptice i »krtice-samoubojice« protiv Amerike, novog Rima našeg doba.

Fran Višnar