Vjesnik: 20. 09. 2001.

Tajne službe ključne za ovaj rat

Dok se Amerika priprema za protuudar na teroriste, svjetski vođe upozoravaju Busha da je potreban »multilateralan pristup« te da se vojna kampanja pokreće protiv još nepoznatog neprijatelja / Većina europskih saveznika, poput Njemačke, spremna na potporu, ali ne i na »vojnu avanturu« / Talibani za izručenje Bin Ladena traže protuusluge, ali i optužuju Ameriku da preko njega želi uništiti talibanski režim

WASHINGTON/MOSKVA, 19. rujna - George Bush odlučan je pokrenuti rat protiv »nove vrste zla« koju predvodi teroristička organizacija Al Qaeda i Osama bin Laden ako talibani ne izruče prvoga osumnjičenoga za napade na WTC i Pentagon. Jer, nema razlike između onih koji »provode terorizam i onih koji im daju utočište«, upozoravaju predsjednik Bush, potpredsjednik SAD-a Dick Cheney i državni tajnik Colin Powell. I dok američka vojska priprema svoje vojnike za odmazdu kao u bazi u Nevadi, mnogi svjetski vođe pohitali su u Washington kako bi Bijelu kuću uvjerili u potrebu tzv. multilateralnoga pristupa.

Drugim riječima, prije nego se pokrene »rat protiv terora«, potrebne su iscrpne konzultacije na međunarodnom planu, povrh toga uvjerljivi dokazi o počiniteljima terorističkih djela i potpora UN-a. U međuvremenu je Vijeće sigurnosti zatražilo od talibana da izruče Osamu bin Ladena.

Mnogi američki saveznici, od Europljana, preko Australije, Japana i islamskoga svijeta, manje-više otvoreno upozoravaju da se vojna kampanja pokreće protiv još nepoznatog neprijatelja. Zbog toga, uostalom, njemački kancelar Gerhard Schröder ističe da je Berlin spreman sudjelovati u antiterorističkoj koaliciji i preuzeti »vojni rizik«, ali ne i »avanturu«. Francuski predsjednik Jacques Chirac u srijedu je u Bijeloj kući rekao Bushu da odbija antiterorističku kampanju nazvati ratom. Iako se Francuze doživljava kao antiamerički raspoložene, 73 posto njih podupire američku vojnu akciju, pokazuju ankete.

Japanski su dužnosnici najavili izmjenu nekih zakona koji bi im omogućili suradnju s Amerikom u borbi protiv globalnoga terorizma. S druge strane, Kina dvoji o tome kako odgovoriti na američki apel za akciju. Tamošnji predsjednik Jiang Zemin višekratno je upozorio prvoga čovjeka Amerike da akcija treba biti »utemeljena na nepobitnim dokazima, te imati jasan cilj kako bi se izbjegle civilne žrtve«.

Powellov zamjenik Richard Armitage u srijedu se sastao s ruskim kolegom Vjačeslavom Trubnjikovim kako bi se dogovorili o načinima suradnje u nadolazećoj vojnoj akciji. SAD-u je od osobite važnosti suradnja s Moskvom i to zbog Tadžikistana, bivše sovjetske republike koja graniči s Afganistanom. Bush računa na korištenje toga prostora za akcije protiv talibana. Rusi pak tamo imaju raspoređene trupe, te je pojedinim ruskim parlamentarcima, Dimitriju Rogozinu primjerice, neprihvatljiv ulazak američkih trupa u središnju Aziju.

Bivši zapovjednik NATO-a za Europu general Wesley Clark upozorava da će informacije, i to naročito obavještajne, biti najubojitije oružje u američkom ratu protiv terorizma. »Lako je pokrenuti udar, ali je ključna metoda tog rata korištenje informacija da bi se otkrile terorističke mreže«, istaknuo je Clark.

U srijedu je u SAD doputovao i saudijski ministar vanjskih poslova Saud al-Faisal i to zajedno s tajnim agentima i bazama podataka o Osami bin Ladenu i njegovim jatacima.

Oko 600 talibanskih učenjaka na čelu s mulom Mohammadom Omarom najprije je odgodilo donošenje odluke o sudbini svoga »gosta Bin Ladena« za srijedu, a zatim za četvrtak.

U međuvremenu talibani su optužili Sjedinjene Države da koriste Bin Ladena kao izgovor da unište talibanski režim. Smatraju i da napade na SAD nije mogao poduzeti jedan čovjek, a ako postoje suprotni dokazi, potrebno ih je podastrijeti afganistanskom Vrhovnom sudu.

Američki dužnosnici procjenjuju da će za eventualno izručenje talibani tražiti protuusluge: priznavanje talibanskoga režima, ukidanje UN-ovih sankcija i prekid financiranja oporbenoga Sjevernoga saveza. U slučaju izručenja, dužnosnici smatraju da Bin Laden može biti predan samo trećoj islamskoj zemlji, a tijekom eventualnog suđenja mora biti nazočan barem jedan muslimanski sudac.

Bushova administracija, posredstvom veleposlanice Wendy Chaberlin, uvjerava Pakistan da će dobiti naknadu za podršku eventualnoj vojnoj akciji u Afganistanu. Pakistan računa na oprost 300 milijardi dolara vanjskoga duga te dodatnu ekonomsku pomoć. U očekivanju vojnih akcija, vlade SAD-a, Velike Britanije i Australije naredile su svojim službenicima u veleposlanstvima da napuste Pakistan.

Vrhovno vijeće pakistanskih ulema objavilo je u srijedu da namjerava proglasiti sveti rat protiv svake zemlje koja pomaže Sjedinjenim Državama u slučaju udara na Afganistan. (R)