Vjesnik: 21. 09. 2001.

Afganistan zatražio od Bin Ladena da dobrovoljno napusti zemlju

Uleme zahtijevaju da talibani uvjere Bin Ladena »da u prikladnom trenutku napusti Afganistan« / Sve američke banke pokušavaju ući u trag financijskim transakcijama terorista / Mnogi kongresnici nezadovoljni prijedlozima vlade predsjednika Busha o proširenju ovlasti FBI-a i drugih službi

WASHINGTON/ KABUL/ NEW YORK/ PARIZ/ KHARTOUM, 20. rujna - Dok se američke i savezničke snage prebacuju prema Zaljevu i srednjoj Aziji, uz potvrdu Pentagona da se ta operacija zove »Beskrajna pravda«, iz Kabula stižu vijesti da je nekoliko stotina islamskih teologa (ulema), koji su se sastali u afganistanskom glavnom gradu, odbilo izručiti svoga »gosta«. Istodobno, uleme su zatražili od Osame bin Ladena da dobrovoljno napusti Afganistan. Na moskovskoj televiziji je pak objavljeno da je Bin Laden navodno već napustio Afganistan i nalazi se negdje u Indoneziji, koja inače svesrdno podržava američku akciju protiv terorizma.

Talibanski dužnosnik izjavio je kako su »uleme zatražili da talibani uvjere Bin Ladena da dobrovoljno i u prikladnom trenutku napusti Afganistan«. U svom ediktu (naredbi) pozivaju Bin Ladena da što prije napusti Afganistan. No, vjerski vođe zatražili su da UN i Organizacija islamske konferencije provedu nezavisnu istragu o prošlotjednim napadima na New York i Pentagon. U ediktu se također najavljuje objava svetoga rata, džihada, napadnu li Sjedinjene Države Afganistan.

Iz Islamabada se oglasio zamjenik talibanskog veleposlanika. Poručio je da je Osama bin Laden, ako Washington pruži dokaze, spreman otići na suđenje za napade na SAD.

Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak da ne može komentirati odluku afganistanskih svećenika.

Indijski ministar vanjskih poslova Jaswant Singh ističe kako postoje naznake da je Kabul pozvao islamske gerilce iz Kašmira da se vrate u Afganistan radi suprotstavljanja mogućim američkim napadima.

U Washingtonu je istodobno objavljeno kako je istraga otkrila pojedinost da su vjerojatni pomagači terorista u utorak, 11. rujna, raznim aerodromima u SAD-u slali lažne telefonske dojave o podmetnutom eksplozivu. U američkoj javnosti također se naveliko govori da bi drugi val terorističkih napada u Sjedinjenim Državama mogao uslijediti u subotu, 22. rujna. Potvrdu tome mnogi nalaze u podacima da su neki od zadržanih sumnjivaca baš za taj dan imali rezervirane avionske karte na više letova u Americi.

Sve američke banke dobile su FBI-ev zahtjev da pokušaju ući u trag financijskim transakcijama 19 osumnjičenih terorista koji su poginuli u prošlotjednim napadima u SAD-u, te za još 21 osobu za koju se pretpostavlja da je na neki način bila umiješana u te zločine.

Pritom, više američkih kongresnika nije zadovoljno prijedlozima vlade predsjednika Georgea W. Busha o proširenju ovlasti FBI-a i drugih službi kako bi se uspješnije borili protiv prijetnji terorista.

Njemački dužnosnici procjenjuju da u Njemačkoj živi stotinjak »spavača«. Ti pritajeni agenti mogu djelovati u svakom trenutku, piše Stern i izvješćuje da bi terorističke skupine povezane s islamističkim organizacijama mogle počiniti još 20 ili 30 napada nakon onih na New York i Washington.

Čelnik talijanskoga Interpola smatra mogućim da su se napadači na SAD koristili Italijom kao ulazom u Europu. »U našoj je zemlji zbog visoke razine imigracije mnogo ljudi u tranzitu, a onda ostaju nekoliko godina da bi dobili nove isprave i identitet i mogu se neograničeno kretati unutar schengenskih granica«, rekao je Rodolfo Ronconi.

Na diplomatskom području održavaju se brojni susreti i razgovori svjetskih čelnika. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je u Washingtonu da Moskva želi odgovore na više pitanja bude li se od nje tražilo dopuštenje za razmještaj američkih vojnika u bivšim ruskim vojnim bazama u srednjoj Aziji.

Francuski predsjednik Jacques Chirac i britanski premijer Tony Blair u četvrtak su se izjasnili za »prikladan i učinkovit odgovor« na terorističke napade na SAD. Britanski premijer, na putu za Washington, u četvrtak ujutro posjetio je Pariz i predsjednika Chiraca koji se upravo vratio iz SAD-a.

Predsjednici zemalja Srednje Amerike izrazili su na hitnom sastanku u glavnom gradu Hondurasa podršku SAD-u u ratu protiv terorizma. Među ostalim, pojačat će sigurnosne mjere na aerodromima, u lukama i uzduž granica, te uspostaviti jaču kontrolu nad kretanjem imigranata.

Sudanski predsjednik Omar el-Bashir obećao je da će surađivati, ali protivi se osvetničkim vojnim akcijama. U ranim devedesetima, najtraženiji svjetski terorist Osama bin Laden postavio je baze u Sudanu. Pod pritiskom Arapa i sjevernoafričkih država, ta zemlja je 1996. protjerala Bin Ladena.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad pozvao je Ujedinjene narode da razlikuju terorizam od otpora prema stranoj okupaciji. Iako je Sirija na popisu zemalja koje Washington optužuje da podržavaju međunarodni terorizam, ona se 1991. pridružila podršci multinacionalnim snagama i SAD-u u akciji protiv iračke okupacije Kuvajta.

Potporu SAD-u dala je i Saudijska Arabija zatraživši »razboritost«.

Suprotno tome, bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko rekao je u četvrtak da se protivi mogućim američkim vojnim napadima na afganistanske ciljeve. R. I.