Vjesnik: 29. 09. 2001.

Kajin: »Jedino što Vlada uvjerljivo čini jest vraćanje HDZ-a na vlast«

Uvjeren sam da ovakav ugovor o granici sa Slovenijom ne može dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru / Nakon stava saborskog Odbora za vanjsku politiku da se ugovor ne parafira, to pravo nije sebi mogao uzeti ni premijer, niti Vlada / Ova vlada može odraditi mandat do kraja, iako ja vjerujem u prijevremene izbore iduće godine / Račanova vlada nema prevelike ovlasti na temelju pisanih propisa, ali si ponekad zna uzurpirati ovlasti koje ne bi koristila ni prethodna vlada, kaže Kajin

ZAGREB, 28. rujna - Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, jedan od najaktivnijih narodnih tribuna, ne krije da je i IDS nezadovoljan ugovorom o granicama sa Slovenijom o kojem se, iako je najavljivano, ipak nije raspravljalo na rujanskoj sjednici Sabora. No, Kajin je kritičan i prema mnogim drugim pitanjima.

• Što će biti s ugovorom o granicama sa Slovenijom? Je li postignut konsenzus političkih stranaka oko tog osjetljivog pitanja?

- Duboko sam uvjeren da ovakav ugovor ne može dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru. Također sam uvjeren da je hrvatska vlada ponudila slovenskoj strani takve koncesije koje ona ni u jednom arbitražnom postupku ne bi ishodila. U tom slučaju mislim da nije sporna ni sama granica unutar Piranskog zaljeva, je li ona određena crtom sredine, trećinom, četvrtinom ili polovinom, iako bi meni to trebalo smetati jer sam osobno potpisivao koncesije za uzgoj školjkaša na dijelu gdje bi trebala proći ta zamišljena, sporna granična crta. Ali ono što je apsolutno neprihvatljivo za sve građane Hrvatske, a najviše za građane sjeverozapadnog dijela Istre, jest činjenica da država Hrvatska pristaje na teritorijalnu koncesiju 113 četvornih kilometara mora, koje osigurava egzistenciju za više stotina bilo profesionalnih ribara, bilo turističkih djelatnika iz tog dijela Istre.

• Jesu li građani Istre posebno burno reagirali na sporazum o granicama?

- Građani Istre su a priori protiv ovako parafiranog sporazuma, oni su a priori protiv dobro nam poznate prakse da se o bitnim političkim pitanjima, koja determiniraju život u Istri, odlučuje mimo građana Istre, iako stalno ističemo da ne bi bilo oportuno poticati antislovensku histeriju. Kao što bi bilo krajnje neprimjereno da se u Sloveniji potiče antihrvatska histerija zbog toga što se ne mogu razriješiti određena granična pitanja. A pogotovo ako bi netko postavljao uvjete da se neka imovinska pitanja, poput onoga o Ljubljanskoj banci, razrješava teritorijalnim koncesijama. Građani Istre su upućeni na slovenski dio Istre, kao i obrnuto - u povijesti smo imali mnogo toga zajedničkog što nas je povezivalo.

• Što kažete na tvrdnje da je premijer Račan gotovo godinu dana razgovarao sa slovenskim premijerom Drnovšekom oko otvorenih pitanja, ali partnerske stranke o tome nisu bile konzultirane?

- To ne znam, ali znam da, nakon stava saborskog Odbora za vanjsku politiku da se ugovor sa Slovenijom ne parafira, to pravo nije sebi mogao uzeti ni premijer, niti Vlada. Smatram da su oni trebali sačekati, jer ako se Hrvatska sad bude morala naći pred međunarodnom arbitražom, njena će pozicija biti nepovoljnija nego prije parafiranja ugovora.

• Hoće li Vladina socijalna reforma donijeti rezultate?

- Temeljni problem kad govorimo o socijalnim reformama i nastojanjima da se u proračunu uštedi 2,7 milijardi kuna ogleda se u krajnje nepovoljnoj proračunskoj situaciji u kojoj se našla Hrvatska. Prvi se puta u deset godina dogodilo da je Hrvatska morala »zatražiti« moratorij za isplatu vanjskog duga, jer sredstva od privatizacije HT-a nisu bila »pravomoćna«, odnosno na državnom proračunu. Ako imamo na umu da 2002. godine, uz 4 do 4,5 posto rasta bruto društvenog proizvoda, neće biti ostvareno onoliko sredstava od privatizacije koliko se planira, znači da će država imati tri do četiri milijarde kuna manje nego ove godine. Zato Vlada uvodi restrikcije na raznim područjima, pa tako i u socijali.

• Potpredsjednik Vlade Goran Granić je izjavio da će i idućih deset godina Hrvatska imati problema s proračunom. Zvuči pesimistično, a i rok je dug...

- Da, imat će problema, jer je Hrvatska u nezahvalnoj situaciji. Od 3. siječnja prošle godine Hrvatska je uzela oko 25 milijardi kuna novih zajmova, što u domaćim, što u stranim financijskim institucijama. Zaduženost se povećava, što će u velikoj mjeri determinirati i poziciju nas građana. U ovom času hrvatska javna potrošnja u bruto društvenom proizvodu dostiže 54 posto. Od 1991. do 1993. taj je iznos bio oko 37,7 posto, a prema projekcijama MMF-a i prema javnoj potrošnji susjednih zemalja, taj bi se iznos morao svesti na oko 44 posto. Ukoliko se to ne dogodi, ova zemlja neće imati adekvatnog rasta, neće imati intenzivnije mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Neće imati stvarnu šansu koju naši ljudi od službene politike traže.

• Kako biste opisali sadašnju političku i gospodarsku situaciju?

- Gospodarska situacija je kaotična. Unatoč 4,5 posto rasta bruto društvenog proizvoda i rastu industrijske proizvodnje u tim postocima, situacija je krajnje dubiozna. Vanjskotrgovinska razmjena se pogoršava, osim Istre koja više izvozi nego uvozi, u drugim županijama je proces obrnut. Osim u Istri, koja iz godine u godinu povećava broj radnih mjesta, u ostalim dijelovima je također obrnuto. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj je u srpnju ove godine, a u odnosu na srpanj prošle, povećan oko šest posto. To jasno govori da se svi mi nalazimo u krajnje osjetljivoj fazi - ili će se nešto prekinuti i dogoditi u idućih šest mjeseci, ili ova vlada neće ispuniti temeljna očekivanja građana, gospodarski rast i povećanje zaposlenosti, odnosno otvaranje radnih mjesta. Ipak, s pravom se bojim posljedica socijalne reforme jer će ona pogoditi oko milijun građana, a posebno one koji će morati plaćati participacije u zdravstvu. A to se poslije može na negativan način odraziti i na biračko raspoloženje građana.

• Je li Račanova vlada izgubila povjerenje građana?

- Ova vlada može odraditi mandat do kraja, iako ja vjerujem u prijevremene izbore iduće godine, negdje u ovo vrijeme. Razloga je što se, najvjerojatnije nakon 1. siječnja 2003., gasi tzv. mali mirovinski zakonik pa će umirovljenici izgubiti onih 100 kuna plus šest posto, a nakon toga ići u izbore bilo bi krajnje iluzorno. Imajući na umu rezultate ponovljenih izbora u Dalmaciji, znam u ljutnji reći: jedino što Vlada uvjerljivo čini jest vraćanje HDZ-a na vlast!

• Ima li Vlada prevelike ovlasti? Opet su sad oko toga izbile nesuglasice između Vlade i Sabora.

- Račanova vlada nema prevelike ovlasti na temelju pisanih propisa, ali si ponekad zna uzurpirati ovlasti koje ne bi koristila ni prethodna vlada! Naročito kad su posrijedi uredbe sa zakonskom snagom. Ali tome se ne treba čuditi, jer smo polupredsjednički sustav zamijenili, da budem zloban, poluparlamentarnim!

»Krasna zemljo Istra mila« izvodi se od 1993.

• Je li slučaj s istarskom »himnom« opet dolijevanje ulja na vatru vječno napetih odnosa između te regije i ostatka države?

- Od 1993. kad je konstituirana Skupština Županije istarske, mi redovito obilježavamo značajne manifestacije tako da se uz »Lijepu našu« svira i »Krasna zemljo Istra mila«. I uvijek su posjetitelji uredno, kao i mi ostali, stojeći pozdravljali izvođenje te svečane pjesme.

Andrea Latinović