Vjesnik: 03. 10. 2001.

Nastavlja se borba za Izetbegovićevog nasljednika

MOSTAR, 1. listopada (Od Vjesnikova dopisnika) - Tko će naslijediti Aliju Izetbegovića, pitanje je na koje ni u Stranci demokratske akcije, dva tjedna prije Trećeg kongresa te stranke, nemaju odgovor. Izetbegović je bio spreman povući se, vjerojatno s titulom počasnog predsjednika SDA, no borba za njegovo nasljedstvo, čini se, ne odvija se onako kako je to zamislio muslimanski lider.

Pripremajući se za Kongres (14. listopada u Sarajevu), Predsjedništvo i Glavni odbor SDA zatražili su od kantonalnih odbora te stranke očitovanje o tome koga bi željeli vidjeti na čelu SDA nakon Izetbegovića. U najužem krugu kandidata očekivano su se našli Halid Genjac, Sulejman Tihić, Hasan Muratović, Hasan Čengić, Nedžad Branković i Amor Mašović. U samom začetku, od kandidature je odustao Hasan Čengić, obrazlažući to željom za »izbjegavanjem personalnih sukoba u stranci«, uz ponudu da nakon Kongresa u SDA djeluje kao član Glavnog odbora ili Predsjedništva. Nedžad Branković i Hasan Muratović, piše Slobodna Bosna, odustali su od kandidature za predsjednika SDA nakon razgovora »u četiri oka« s Alijom Izetbegovićem, a Amor Mašović se deklarirao kao »nedovoljno zreo za politiku«.

Od šestorice mogućih Izetbegovićevih nasljednika krug se vrlo brzo suzio na samo dvojicu: Sulejmana Tihića i Halida Genjca. Izetbegovićeve simpatije na Genjčevoj su strani, no nakon formalnog odlučivanja članova SDA na terenu, povratni rezultati bili su potpuno suprotni Izetbegovićevim željama. Naime, Genjac je »prošao« samo u Travniku, gdje je predložen za potpredsjednika, dok je u svim ostalim odborima SDA uvjerljivo poražen.

Ovdašnji analitičari tvrde da su tako loši Genjčevi rezultati u »bazi« posljedica nekih njegovih odluka kojima se zamjerio članstvu SDA: potpora Božidaru Matiću za predsjedavajućeg Vijeća ministara i potpora usvajanju Izbornog zakona, sve mimo službenih stajališta SDA. K tomu, procjenjuje se da je on pokretač sukoba s Bičakčićem i Čengićem, a u vrhovima SDA spočitava mu se i da više sluša sugestije SDP-a i međunarodne zajednice nego Glavnog odbora SDA te da zbog toga nikako ne može naslijediti Aliju Izetbegovića.

S potporom »baze« ostao je, dakle, jedino Sulejman Tihić kojega bi Izetbegović ipak volio više vidjeti na mjestu potpredsjednika, zajedno s Hilmom Neimarlijom. Nagađa se da bi Izetbegović zbog svega na Trećem kongresu SDA mogao još jednom promijeniti odluku o svom povlačenju, tako što bi donio odluku o biranju »u paketu« predsjednika i potpredsjednika SDA. Kao neprikosnoveni muslimanski lider, Izetbegović bi »prošao« kao predsjednik, a za sobom bi na mjesto potpredsjednika »povukao« svog favorita Halida Genjca.

Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci Izetbegović bi se i definitivno povukao, inaugurirajući Halida Genjca za svog nasljednika na čelu SDA.

Mario Marušić