Jutarnji list: 04. 10. 2001.

Ivica Todorić kao Bunker Hunt

Piše: Ratko Bošković

Svakome tko je ovih dana na nekoj od zagrebačkih tržnica kupio prve ovosezonske mandarine, ostao je kiseli okus u ustima. Ne samo zato što su mandarine još zelene, nego i zbog cijene od 12 kuna za kilogram. Nakon protesta kupaca, trgovci su objasnili zašto su mandarine skupe: prijašnjih godina izravno su ih kupovali od uzgajivača u dolini Neretve po dvije kune, a ove godine cjelokupnu proizvodnju mandarina unaprijed je, kažu trgovci, otkupio Agrokor Ivice Todorića i odredio im cijenu u veleprodaji od četiri kune.

Oglasio se i Agrokorov Ured za odnose s javnošću i potvrdio da je najveći hrvatski privatni koncern doista otkupio većinu ovogodišnjeg uroda mandarina u dolini Neretve koji će iznositi između 30 i 35 tisuća tona. Agrokorovi motivi su pritom plemeniti jer će proizvodačima platiti više nego što su zaradili prijašnjih sezona (2,5 kn po kilogramu), povećat će proizvodnju na 60 tisuća tona na godinu i polovicu uroda će izvesti pa će zemlja povećati devizni prihod.

Ova epizoda iz najnovije hrvatske ekonomske povijesti podsjetit će Ijude s duljim pamćenjem na legendarnu braću Hunt koja su od 1979. do 1980. unaprijed ugovorili kupnju velikog dijela svjetske proizvodnje srebra, dok su bogatstvo koje im je otac ostavio u naslijede iskoristili da kupe dominantne vlasničke udjele u nekoliko najvećih svjetskih rudnika srebra.

Na vrhuncu svoga pothvata braća Hunt (u izvorima je ostalo zabilježeno samo ime starijega Bunkera) ovladala su budućim isporukama sto milijuna unci i kupili još 95 milijuna unci uskladištenoga srebra, što je zajedno činilo 120 posto tadašnje godišnje američke proizvodnje tog plemenitog metala, važnoga - za razliku od zlata - u industrijskoj proizvodnji. Tko je tih godina trebao srebro u većim količinama mogao ga je kupiti samo od Bunkera, a on je tražio sve višu cijenu. Od lipnja 1979. do trenutka kad su privukli pozornost američke Komisije za nadzor robnih burzi, unca srebra poskupjela je sa 9 na 50 dolara!

Braća Hunt uspjeli su nešto što nije nitko prije njih: ekonomskim rječnikom rečeno, učinili su (engl.) market cornering srebra, odnosno stjerali su kupce u kut. Danas je ta epizoda u ekonomskoj povijesti poznata kao skandal s braćom Hunt, nakon kojeg su državna tijela zadužena za regulaciju i nadzor tržišta počela obraćati više pozornosti market corneringu kao potencijalno vrlo opasnom i štetnom obliku tržišne manipulacije.

Ivica Todorić ulazi tako u povijest rame uz rame s Bunkerom Huntom jer su očiti slučajevi market corneringa vrlo rijetki. Jedan od posljednjih koji se spominju u tisku bio je pokušaj američkog Microsofta i njegova vlasnika Billa Gatesa da kupe udjele u europskom Telewestu, tvrtki za proizvodnju softvera za kablovsku televiziju. Europska komisija tu je transakciju zabranila, ocijenivši da bi Microsoft sve operatere kablovske televizije mogao prisiliti ("stjerati u kut") da softver kupuju samo od njega. Time bi stvorio usko grlo u ponudi, otežao ili posve onemogućio razvoj konkurencije i došao u priliku da uvjetuje cijenu softvera.

Primjeri market corneringa nešto se češće spominju na tržištima dionica i deviza. I pokušaji hrvatskih poslovnih banaka da ovoga ljeta jeftino akumuliraju devize, a potom im najesen na tržištu diktiraju višu kunsku cijenu, vjerojatno bi se mogli ocijeniti kao vrlo ozbiljan i opasan slučaj corneringa hrvatskoga deviznog tržišta.

Hrvatski Zakon o zaštiti tržišnoga natjecanja ne spominje market cornering, ali općenito zabranjuje sve "oblike sprečavanja i ograničavanja poduzetničkih sloboda i djelatnosti poduzetnika u prometu roba i usluga na tržištu". Kad je pokupovao sve mandarine u dolini Neretve, Agrokor je očito iskoristio svoju veličinu i financijsku snagu da uspostavi kontrolu nad čitavim tržištem neke robe i da učinkovito iz njega istisne konkurenciju. No, je li takvo ponašanje samo stvar njegove vještine i poduzetnosti ili predstavlja kažnjivo djelo, to bi tek trebala ocijeniti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Američka Komisija poslala je braću Hunt u zatvor. Svjetsko tržište srebra nije se punih deset godina oporavilo od te afere, ugovorima o budućim isporukama srebra na svjetskim se burzama posve prestalo trgovati sve do ovih dana. I Hrvatska narodna banka je brzo i odlučno reagirala na bankovni pokušaj corneringa deviznoga tržišta. HNB je povećao dio deviznih pričuva koji banke moraju izdvajati u kunama, a na tržištu je intervenirao vlastitom ponudom jeftinijih deviza.

Učeći na iskustvu HNB-a, mandarine bi po 10 kuna na Trešnjevačkoj tržnici sada trebali prodavati gospodarski ministri Račanove vlade.